Po rezultatima istraživanja provedena nakon nedavna donošenja te deklaracije, broj ispitanika koji smatraju da haaški optuženik Ratko Mladić ne treba biti uhapšen i izručen Haaškom tribunalu povećao se nakon njenog donošenja. Tako u aprilu 25,7 posto građana smatra da Mladić treba biti uhapšen, a u januaru 30,2 posto podupiralo je njegovo hapšenje.
Po mišljenju 59,4 posto ispitanika zločin u Srebrenici ne treba označiti kao genocid, a broj onih koji vjeruju da suđenja za ratne zločine pridonose normalizaciji stanja u regiji smanjen je s 23 posto, koliko je bio u januaru, na 21,8 posto u aprilu.
Glede strateške orijentacije Srbije, rezultati pokazuju da uvjerljiva većina od 70 posto podupire njen ulazak u Evropsku uniju, 62,3 posto protivi se članstvu Srbije u NATO-u, a 54,5 posto drži da Srbija treba biti najčvršće povezana s Rusijom.
Zastupnici u srbijanskoj Skupštini potkraj marta prihvatili su, nakon trinaestosatne oštre rasprave, deklaraciju o osudi zločina počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. i njome izrazili sućut i ispriku porodicama žrtava.
Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, kojega je Haški sud optužio i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhapšen je u julu 2008. i nalazi se u pritvoru u Den Haagu.
