Mnogi nisu zadovoljni
69

Da li je zabrana rada nedjeljom u Hrvatskoj ustupak Crkvi?

B. H.
Foto: Twitter
Foto: Twitter
Zabrana rada trgovina nedjeljom u Hrvatskoj, koja je obećana tokom predizborne kampanje Vlade, stupila je na snagu 1. jula. S vremenom, kako su sedmice odmicale, sve je više procjena da je ovakva zabrana naštetila manjim trgovcima, dok su oni koji su bili izuzeti iz ove mjere iskoristili priliku za dodatni profit.

Ova zabrana je počela važiti usred turističke sezone, pa su obalna mjesta dobila kvotu od 16 sedmica kada je trgovinama dopušteno raditi, dok većina trgovina na kopnu ostaje zatvorena nedjeljom.

Trgovine koje su po definiciji izuzete iz ove zabrane, kao one smještene na autobusnim stanicama, postale su popularna odredišta tokom nedjelje i blagdana. Ljudi čekaju u redovima kako bi obavili svoju kupovinu u tim trgovinama.

Također, primjećuje se da su benzinske pumpe počele proširivati svoju ponudu, uključujući prodaju hljeba uz gorivo, dok su pekare ostale zatvorene, prenosi index.hr.

Istovremeno raste tendencija da se, uz već postavljen okvir od 16 dopuštenih radnih sedmica godišnje za trgovine, što se uglavnom primjenjuje na obalnim područjima, razmotri dodavanje dodatnih zakonskih izuzetaka.

Nakon vikenda 5. i 6. augusta, kada je vikend prethodio blagdanu, mnoge općine i gradovi su za nadolazeći blagdan Velike Gospe počeli deklarirati sajamske dane kako bi omogućili trgovinu tokom tog perioda.

Prvo su takve dane proglasile turističke destinacije poput Hvara, Baške, Crikvenice, Pule i Splita, a kasnije se ova praksa proširila i na kopno, te su i Zagreb i Varaždin deklarirali takve dane. Većina njih je također označila sve preostale nedjelje u augustu i septembru kao sajamske dane.

Pitanje ustavnosti odluke

Udruženje Glas poduzetnika (UGP) je, odmah nakon stupanja na snagu zabrane, uložila prijedlog za ocjenu ustavnosti novog Zakona o trgovini, dok Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) planira isto nakon što budu imali stvarne financijske podatke za ljetne mjesece.

Procjenjuje se da je promet u manjim trgovačkim lancima i trgovinama pao za 15 posto u prvoj sedmici zbog dva neradna dana. Članovi Udruženja Glas poduzetnika (UGP) tvrde da su mali trgovci čak doživjeli pad prometa od 30 posto.

Sektorska za trgovinu Hrvatske gospodarske komore (HGK) tvrdi da zabrana rada nedjeljom nije jedini uzrok proširenja asortimana na benzinskim postajama, već da su takve promjene prisutne već neko vrijeme.

Zabrana je djelomično usmjerena prema naglašavanju tradicionalnih vrijednosti i odgovaranju na zahtjeve Crkve. Sociologinja Jasminka Lažnjak sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu ističe da ova zabrana potiče različite reakcije unutar društva.

"Te zabrane aktualiziraju legitimna pitanja koja izviru iz perspektiva različitih interesnih grupa, koje su u ovom slučaju uglavnom suprotstavljaju", ističe Lažnjak.

Ustupak Crkvi

Kada se pogleda kakve se društvene vrijednosti tom zabranom nameću, Lažnjak ističe da nije upitno da je to pokušaj naglaska tradicionalnih vrijednosti, a nedjelja je u hrvatskom društvu tradicionalan dan za odmor, ali da postoje neprestani pritisci društvenih aktera, u ovom slučaju Crkve, da se proglasi neradnom, jer je prema njenim vrijednostima sveta.

"Ovo je zasigurno ustupak Crkvi", dodaje Lažnjak i primjećuje da se u crkvenim pritiscima radi o pokušavanju zaustavljanja sekularnog trenda u hrvatskom društvu, koji po njenoj ocjeni, neće biti uspješan.

Ekonomski gledano, tvrdi se da će ova zabrana imati manje utjecaja na unaprjeđenje radničkih prava nego druge mjere kao što je dodatno plaćanje rada nedjeljom. Iz Sindikata trgovine Hrvatske, ipak, dolazi podrška novim propisima.

Učinak zabrane na ponašanje potrošača, koji su navikli na kupovinu nedjeljom i blagdanima, može biti značajan. Postavlja se pitanje hoće li društvo prihvatiti nove vrijednosti, kao što su veći naglasak na slobodno vrijeme ili priroda, umjesto konzumerizma.