Lompar je Radiju Crne Gore u ponedjeljak rekao kako je granica s Hrvatskom "najproblematičnija", dodajući da Crna Gora ima precizno utvrđene granice jedino s Albanijom.
Po ocjeni ministra Lompara nije dobro ni za Hrvatsku ni za Crnu Goru što u međugraničnom prostoru postoji jedna zona koju zbog neriješenog graničnog pitanja nije moguće ekonomski valorizirati. Pored turističkih vrijednosti, postoje naznake da je morsko dno oko Prevlake bogato plinom i naftom.
Na poluotoku Prevlaka na ulazu u Bokokotorski zaljev na snazi je Privremeni sporazum iz 2002. godine kojim je Hrvatskoj pripao kopneni dio tog polutoka i morski pojas ulaza u zaljev od oko 500 metara.
Dio akvatorija, uz lijevu obalu poluotoka proglašen je "ničijim morem", čime je Crna Gora zadržala kontrolu nad morem i ulazom u zaljev.
Crnogorski i hrvatski dužnosnici su u više navrata izjavljivali kako privremeno rješenje "zadovoljava obje strane i da to pitanje ne treba zaoštravati".
Crnogorski predsjednik Filip Vujanović izjavio je ranije da se Sporazum o Prevlaci, u proteklih pet godina primjenjivao "za dobro obiju država", te da ga "ne treba mijenjati".
"Sporazum predstavlja važnu poruku s prostora Balkana da su se dvije države uspjele privremeno dogovoriti o vrlo osjetljivom pitanju", naveo je Vujanović.
On je rekao da je u proteklom petogodišnjem razdoblju sporazum dokazao da Prevlaka treba biti prostor spajanja, pogotovo s obzirom na to da se nalazi između atraktivnih turističkih destinacija Dubrovnika i Boke koje su "kompatibilne i čija se turistička i ekonomska vrijednost može maksimalno valorizirati".