On je zatražio od crnogorskih vlasti da diplomatskim putem pomognu da pet tisuća tamošnjih Crnogoraca dobije mjesto u kosovskom Ustavu.
Vujičić je negodovao što su u kosovskom Ustavu kao konstitutivni narodi pobrojani "Egipćani i Aškalije koji su tamo 15 godina, a ne i Crnogorci koji su tamo stoljećima".
On je kazao da je razgovarao s kosovskim dužnosnicima iz vlade i ustavne komisije koji su mu rekli da je pravo Crnogoraca moguće osigurati kroz eventualni ustavni amandman.
"Očekujem da Crna Gora stane na stranu kosovskih Crnogoraca. Crna Gora ima obavezu, mi smo njihova dijaspora", kaže Vujičić.
Vujičić, koji je u petak u Podgorici o tome razgovarao sa šefom diplomacije Milanom Roćenom, tvrdi da, kada bi se na Kosovo vratili raseljeni Crnogorci, bilo bi ih oko 30 tisuća. Prema njegovim riječima, tamošnji Crnogorci ne prodaju svoju imovinu kako to u središnjem dijelu Kosova čine Srbi, no istodobno se nalaze pod pritiskom svojih susjeda Srba koji ih nazivaju "izdajnicima" i "ustašama" zato što se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci.
Crnogorski šef diplomacije obećao je predstavnicima kosovskih Crnogoraca punu potporu Crne Gore u rješavanju njihova statusa na Kosovu te da će o tome razgovarati s kosovskim vodstvom.
Albanci su prema crnogorskom ustavu jedan od konstitutivnih naroda, imaju pravo na korištenje svojih simbola, u sredinama u kojima su u većinu službeni jezik je albanski te se i u službenim dokumentima koristi albanski jezik.
Ustav Kosova trebao bi, prema najavama, stupiti na snagu u nedjelju.
