Civilizacijski test: Može li Crna Gora smjenom Andrije Mandića odgovoriti na veličanje Mladića

Mandić je kontroverzna ličnost od početka svog političkog uspona u Crnoj Gori, u sklopu šireg rasta prosrpskih stranaka u ovoj zemlji.

Nakon dugogodišnjeg rada u opoziciji, uspio je doći do vlasti nakon izbora 2020. godine, kada je prvi put u modernoj historiji iz vlasti uklonjena Demokratska partija socijalista (DPS). Ipak, do konkretne moći je morao čekati još tri godine, kada je došao do pozicije predsjednika Skupštine CG.

Ipak, bez pozicije bi mogao ostati nakon što je uputio saučešće porodici osuđenika za genocid i druge teške ratne zločine Ratka Mladića, nakon što je on preminuo u zatvoru služeći doživotnu kaznu.

DPS je odmah pokrenuo inicijativu za smjenu, a ovaj zahtjev najveće opozicione stranke u Crnoj Gori se može interpretirati i kao svojevrsni civilizacijski test.

Slavljenje i veličanje ratnih zločinaca je, također, test evropskih vrijednosti, koje vladajuće stranke u ovoj zemlji naglašavaju u svojim programima. Stranka Pokret Evropa Sad (PES), iz koje dolazi i premijer Milojko Spajić, često naglašava činjenicu da Crna Gora ima značajan napredak po pitanju svog puta prema članstvu u Evropskoj uniji, ali svi zvaničnici EU su jasno naveli šta misle o organizaciji sahrane Mladića i njegovom statusu zločinca i osuđenika za genocid.

Šahman: Problem je širi od veličanja Mladića

Povodom činjenice da će opoziv Mandića biti na dnevnom redu Skupštine CG, portal Klix.ba kontaktirao je predsjednika Bošnjačkog demokratskog pokreta i funkcionera Evropskog saveza Seada Šahmana.

On navodi da je problem Mandića širi od upućenog saučešća porodici ratnog zločinca Mladića te da je njegovo djelovanje poznato u Crnoj Gori, ali i šire.

"Mandić je sa pozicije predsjednika Skupštine vrlo često svoje lične i partijske stavove pretvarao u stavove Skupštine Crne Gore, a time i zvanične stavove države, s obzirom na to da se radi o predsjedniku najvišeg zakonodavnog doma. Podsjećam da on svake godine 9. januara čestita rukovodstvu manjeg bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska neustavni dan, dovodeći to do nivoa normalnosti", rekao je Šahman.

Dodaje da je pokret kojem pripada jasan po ovom pitanju te da će u skladu s tim glasati na sjednici Skupštine Crne Gore.

"To nije pitanje dnevne politike niti odnosa prema bilo kojoj partiji, naciji ili vjeri, već elementarnog civilizacijskog odnosa prema žrtvama najtežih zločina i vrijednostima na kojima bi savremena, evropska Crna Gora morala da počiva. Ovim glasanjem se određuje kakvu poruku zvanična Crna Gora želi poslati svojim građanima, žrtvama ratova devedesetih, zemljama regiona i Evropskoj uniji. Poslanici Evropskog saveza su potpisnici inicijative za razrješenje Andrija Mandića sa mjesta predsjednika Parlamenta i glasat će za njegovu smjenu", jasno je naveo Šahman.

Naglašava da su skoro sve stranke koje ne učestvuju u vlasti u Crnoj Gori najavile da će podržati smjenu Mandića, ali i da je nekoliko zastupnika iz vladajuće koalicije također najavilo podršku ovoj inicijativi. Naglasio je da je riječ o zastupnicima Bošnjačke stranke i albanskih stranaka.

"Međutim, kako je matematika takva da je vrlo teško doći do broja od 41 poslanika koji je neophodan za kvorum, održavanje rasprave i za razrješenje, vidljivo je da je napravljen dogovor između vladajućih partija, prije svega na relaciji Nova Srpska demokratija - Bošnjačka stranka. Sjeli su i napravili kombinatoriku da nema dovoljnog broja poslanika koji će ovo podržati, nastojeći da pokušaju da se opravdaju pred svojim biračima. Svako od njih, naravno i nakon glasanja, ostaje na istim pozicijama, pod sinekurama vlasti. Oni tako urušavaju Crnu Goru, svako od njih čvrsto drži svoj vilajet, a od građanske i multietničke Crne Gore, kakva je predviđena Ustavom, suštinski nema ništa", naveo je.

"Izvjesno je da do smjene neće doći"

U tom smislu, Šahman navodi da do smjene izvjesno neće doći.

"Izvjesno je da do smjene neće doći, uprokos činjenici da je 35 poslanika potpisalo inicijativu. Još dvoje nezavisnih poslanika je izjavilo tokom skupštinskih sazijedanja u prethodnim danima da bi mogli glasati za razrješenje Mandića, iako nisu potpisnici inicijative. To je ukupno, u ovom momentu 37 ruku", rekao je, uz komentar da je glasanje tajno i da su moguća iznenađenja.

Posebno je istakao činjenicu da je pitanje odnosa Crne Gore prema genocidu u Srebrenici riješeno usvajanjem rezolucije 2021. godine.

"Skupština Crne Gore, koju Mandić zvanično i predstavlja u svijetu, usvojila je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Zbog toga postoji dodatna obaveza i Parlamenta, ali i svih drugih institucija u Crnoj Gori da svoje djelovanje usklade sa principima koje su same proklamovale. Jasno je da je Mandić poruke saučešća uputio kako bi dobar dio svog biračkog tijela kroz to zadovoljio. Međutim, to nije učinio bilo koji političar. Učinio je to predsjednik najvišeg predstavničkog doma Crne Gore, čovjek koji se nalazi na jednoj od najznačajnijih državnih funkcija u zemlji koja svoje strateško opredjeljenje temelji na članstvu u Evropskoj uniji. Takva poruka nije i ne može biti samo privatni politički stav. Ona ima institucionalnu težinu i šalje poruku o tome kako jedan dio političke elite u Crnoj Gori posmatra osobu koja je pravosnažno osuđena za najteže međunarodne zločine", naveo je Šahman.

U kontekstu objave Nacionalnog savjeta Austrije da je Mandić "izrazio žaljenje" zbog upućivanja saučešća porodici Mladić, ovaj crnogorski političar kaže je međunarodna zajednica jasna u svojim porukama koje se odnose na genocid u Srebrenici.

"Zasigurno je Mandiću sve ovo i sugerisano tokom nedavne posjete Beču od strane najvažnijih austrijskih zvaničnika, ali u domaćoj javnosti on nije komentarisao ništa od toga", rekao je.

Šahman je istakao da bi potencijalna smjena Mandića imala implikacije na funkcionisanje vlasti u Crnoj Gori.

"Ukoliko Andrija Mandić bude smijenjen, što je teško povjerovati u ovom momentu, to bi značilo i kraj izvršne vlasti jer bi on povukao potez izglasavanja nepovjerenja Vladi Crne Gore, a njegovih devet mandata u Skupštini Crne Gore bi značajno uticalo na taj proces", rekao je.

Navodi, ipak, da je puno važnija tema širi kontekst u kojem je Mandiću zakonski dopušteno da na određen način veliča ratnog zločinca Mladića.

"Događaji kojima svjedočimo posljednjih godina su pokazali da postojeći pravni okvir nije dovoljno precizan i da ostavlja prostor da veličanje osuđenih ratnih zločinaca, njihovo predstavljanje kao heroja i uzora, kao i različiti oblici javnog odavanja počasti, prođu bez adekvatne krivičnopravne odgovornosti. Poslanički klub Evropskog saveza najavio je da će predložiti izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore kojima bi javno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine bilo jasno definisano kao krivično djelo. Crna Gora je svoju budućnost jasno vezala za Evropsku uniju. To strateško opredjeljenje mora biti vidljivo ne samo u deklaracijama i pregovaračkim dokumentima, već i u konkretnom djelovanju državnih institucija", dodao je.

Na kraju navodi da je Srebrenica mjesto pijeteta, a ne političkog kalkulisanja.

"Žrtve moraju imati dostojanstvo, a ratni zločinci ne mogu biti predstavljani kao heroji. Crna Gora mora znati gdje stoji. I to mora pokazati djelima, a ne samo riječima", rekao je Sead Šahman za Klix.ba.