"Moj utisak je da operacija Oluja nije bila smišljena da protjera Srbe, nego da ponovo zauzme hrvatsku teritoriju", izjavio je potpukovnik Herrick , koji je na dužnosti američkog vojnog atašea bio do 2. augusta 1995. godine, dva dana prije početka ofanzive.
Svjedočeći u odbranu Gotovine, on je objasnio da je taj utisak stekao iz razgovora s tadašnjim hrvatskim ministrom odbrane Gojkom Šuškom. Potvrdio je, međutim, da nije imao informacije kako je operacija provedena, jer je već bio napustio Hrvatsku.
General Gotovina, koji je zapovijedao Olujom, optužen je za progon i druge zločine nad srpskim civilima u Kninskoj krajini.
Svjedok Herrick je Oluju nazvao "školskim primjerom ofanzivne operacije" uz artiljerijsku pripremu po "vojnim snagama, njihovim štabovima i komunikacijskim centrima", kako bi se "izazvala konfuzija".
Kako je izjavio, za razliku od drugih zapadnih posmatrača, vjerovao je da Hrvatska vojska može brzo probiti liniju odbrane snaga „republike srpske Krajine“ "na najslabijem mjestu" i "vrlo brzo okončati napad".
O planovima za Oluju Herricka je, kako je rekao, izvijestio ministar odbrane Šušak.
Kao vojni ataše SAD-a, on je uoči Oluje rekao Markici Rebiću, tadašnjem šefu hrvatske vojne obavještajne službe, da međunarodna zajednica neće negativno reagirati na ofanzivu "ako bude brza i ako civili budu tretirani na pravi način", kao tokom prethodne operacije Bljesak.
Herrick je posvjedočio i kako "nije imao utisak" da je operacija Bljesak, odnosno hrvatska ofanziva na zapadnu Slavoniju u maju 1995. bila smišljena da protjera srpsko stanovništvo. "Cilj je bilo otvaranje autoputa, ali je zauzet cijeli sektor Zapad", kazao je svjedok.
Govoreći o generalu Gotovini, Herrick je precizirao da se s njim sastao "bar 12 puta" i da su "podrobno razgovarali". Potvrdio je da je bio "impresioniran" Gotovinom, za koga je rekao da je bio "ozbiljan, profesionalan i veoma cijenjen od podređenih".
Američki potpukovnik je sugerirao i da je od 1992. s Gotovinom, generalom Jankom Bobetkom i ministrom Šuškom razmatrao obuku Hrvatske vojske koju je 1992. vidio kao "miliciju", a koja je 1995. godine, u velikoj mjeri zahvaljujući Gotovini, postala formacija sposobna za ozbiljnu borbu.
Herrick je kazao i da je Gotovini skrenuo pažnju na neophodnost da oficiri budu obučeni za poštovanje ratnog prava i primjeren odnos prema civilima. Kako je rekao, Gotovina mu je 1993. odgovorio da se ta obuka provodi, prenijela je Beta.
Hrvatski generali Ante Gotovina (53), Ivan Čermak (59) i Mladen Markač (53) optuženi su za za progon; prisilno premještanje i deportaciju; pljačkanje javne i privatne imovine; bezobzirno razaranje naselja; ubistva i nehumana djela i okrutno postupanje prema srpskim civilima u Kninskoj krajini od početka augusta do kraja septembra 1995.
Gotovina je zapovijedao operacijom Oluja, 4. i 5. augusta 1995; Čermak je poslije ofanzive bio vojni upravnik Knina, a Markač je zapovijedao jedinicama specijalne policije.
