Regija
0

Bush danas odlazi na samit NATO-a i u posjetu Ukrajini, Rumuniji i Hrvatskoj

FENA
Foto: AP
Foto: AP
Američki predsjednik George W. Bush danas će otputovati na samit NATO-a u Bukurešt, a tokom jednosedmičnog boravka u Evropi službeno će posjetiti Ukrajinu, Rumuniju i Hrvatsku, te se u Sočiju sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

"Predsjednik i gospođa Bush posjetit će u Ukrajinu, Rumuniju i Hrvatsku kako bi podržali napredovanje slobode i demokratije te ojačali NATO za suočavanje s izazovima 21. stoljeća", najavila je Bijela kuća.

Bush će se u utorak, 1. aprila, u Kijevu sastati s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Juščenkom i premijerkom Julijom Timošenko.

Od 2. do 4. aprila Bush će sudjelovati na samitu NATO-a u Bukureštu, a pored toga održat će i bilateralne sastanke s rumunskim predsjednikom Traianom Basescuom i premijerom Calinom Popescuom -Tariceanuom, te s glavnim tajnikom NATO-a Jappom de Hoopom Schaeferom.

Američki predsjednik sa suprugom 4. i 5. aprila boravit će u službenoj posjeti Hrvatskoj, gdje će se sastati s predsjednikom Stjepanom Mesićem i premijerom Ivom Sanaderom, a predviđen je i njihov zajednički radni ručak s čelnicima onih zemalja koje na samitu dobiju pozivnice za članstvo u NATO-u.

Poziv u članstvo Saveza na samitu očekuju Hrvatska, Makedonija i Albanija, a uključenje u program priprema za članstvo MAP - Ukrajina i Gruzija.

"Postojeća transformacija i širenje NATO-a povijesni je uspjeh u jačanju Saveza i promicanju slobode i demokratije u srednjoj i istočnoj Evropi. Posjeta predsjednika Busha Ukrajini, Rumuniji i Hrvatskoj naglasit će važnost jačanja cjelovitosti, slobode i mira u Evropi", ističe Bijela kuća u najavi Bushove evropske posjete.

Dužnosnici administracije, diplomati i analitičari smatraju da će se Bush u Bukureštu susresti s otporom prema planovima širenja NATO-a, posebno kada je riječ o davanju statusa kandidata Ukrajini i Gruziji, dok se kod tri zemlje jugoistočne Evrope jedino pozivnica Hrvatskoj ne dovodi u pitanje. Grčka prijeti vetom Makedoniji ako se ne riješi spor oko imena, a ni oko Albanije nema pune suglasnosti.

"Administracija je zagovarala kako sve tri balkanske zemlje treba da budu primljene odjednom. Ako je Makedonija blokirana, neki vjeruju da Albaniji, čija se kandidatura smatra slabijom od hrvatske, može biti rečeno da intenzivira reforme svoga političkog sustava prije pridruživanja", navodi u nedjelju International Herald Tribune (IHT).

Kako Makedonija i Albanija imaju i neka međusobna pitanja, prisutna su i stajališta da bi primanjem samo Albanije Makedonija mogla doći u nepovoljniji položaj, kazao je ranije za Hinu jedan američki dužnosnik.

Sudjelovanjem na svome šestom i posljednjem samitu NATO-a, na kojem želi učvrstiti svoje naslijeđe širenja Saveza od Baltičkoga do Crnog mora, te jačanja slobode i demokratije na tom prostoru, Bush počinje oproštaj od svjetske političke pozornice, ocjenjuju američki mediji.

Bush će vjerojatno dobiti nešto od onoga što želi na NATO samitu. No devet mjeseci prije isteka njegovog mandata, Bush bi mogao otkriti da mu je sposobnost uvjeravanja evropskih čelnika oslabila, kao što je i slučaj s američkim Kongresom, ocjenjuje agencija AP.

Evropski čelnici znaju da novi predsjednik može promijeniti smjer NATO-a. Iz tog razloga mogu tražiti neke odgode, uključujući preuzimanje obveza prema Ukrajini i Gruziji, sve dok Bush ne napusti ured u januaru 2009., navodi AP i dodaje kako bi na samitu "mogao biti djelomice osujećen i Bushov cilj da osvoji zajedničko članstvo za Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju".

"Mislim da je ovaj NATO samit u osnovi 'Zbogom George' samit. Puno se energije već ulaže u gledanje unaprijed, nakon ove administracije", kazao je Daniel Hamilton, direktor Centra za transatlantske odnose iz Washingtona.

Njemačka, Francuska i neke druge zapadnoevropske saveznice ne prihvaćaju američki argument kako je sada vrijeme da se Ukrajini i Gruziji ponudi MAP.

"Njemačka kancelarka Angela Merkel otvoreno je rekla Putinu u Moskvi 8. marta da će Njemačka u svakom slučaju blokirati to nastojanje SAD-a", navodi u The Washington Postu, obično dobro upućeni kolumnist Jim Hoagland.

Podijeljeni NATO neće dati nacrt za konačno članstvo Ukrajini i Gruziji, umjesto toga samit će se usredotočiti na jačanje evropskih snaga u Afganistanu i hrabri prijedlog predsjednika Busha da se povežu sustavi obrane od projektila SAD-a, NATO-a i Rusije u jednu "kooperativnu mrežu", navodi Hoagland.

Odluka NATO-a o nadama za članstvo Ukrajine i Gruzije, zajedno s Putinovom reakcijom na američke ideje za novi strateški pakt s Moskvom, mogu odlučiti hoće li samit označiti prekretnicu u pogoršavanju veza Rusija-Zapad, ocjenjuje u nedjelju Reuters.

Putin, koji za mjesec dana napušta dužnost, sudjelovat će na samitu u Bukureštu i sve će oči biti uperene u odnos dvojca Bush - Putin, dodaje Reuters.

Nakon telefonskog razgovora 7. marta, te osobnog Bushova pisma Putinu 12. marta, otvoren je put da državna tajnica Condoleezza Rice i ministar obrane Robert Gates sedmicu kasnije u Moskvi predaju Putinu nacrt dokumenta na osam stranica "Deklaracija o strateškom okviru", koji sadrži ponudu Rusiji da sudjeluje u postojećoj američkoj i sjevernoatlantskoj obrani od projektila, i budućem razvoju obrambene tehnologije, piše Jim Hoagland u Postu.

O tom su dokumentu prošle srijede i četvrtak u State Departmentu pregovarala izaslanstva dviju zemalja, a ako uspije daljnje usuglašavanje, on bi trebalo da bude prihvaćen 6. aprila na sastanku Bush - Putin u Sočiju.

Na trodnevnom sastanku na vrhu u Bukureštu, najvećem samitu u povijesti NATO-a, trebalo bi biti riješeno i pitanje mjesta održavanja samita 2009. na 60. obljetnicu Saveza, nakon što je francusko-njemački dogovor da zajednički budu domaćini samita na Rajni propao zbog insistiranja Njemačke da se samit održi u Berlinu.