Protesti u Sloveniji
132

Bunt u Ljubljani, traže sankcije Izraelu i SAD-u: "Želimo izlaz iz NATO-a, ovo je podređivanje imperiji"

Piše: I. S. P. |
Demonstranti su žestoko kritikovali i slovensku vanjsku politiku (Foto: a.infoshop)
Demonstranti su žestoko kritikovali i slovensku vanjsku politiku (Foto: a.infoshop)
Poslušajte članak
U Ljubljani je održan protestni skup "NATO, dajte nam mir", na kojem su demonstranti pozvali na hitan izlazak Slovenije iz ove vojne alijanse, a sa skupa je upućen i zahtjev za uvođenje sankcija Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu.

Protest je organizovalo Studentsko društvo "Iskra", a povod je protivljenje sve većem izdvajanju novca za naoružavanje.

"Povećanje vojnih izdvajanja pokušavaju opravdati obećanjima o miru i sigurnosti. Nećemo nasjesti na te laži! NATO je kroz historiju imao ključnu ulogu u podređivanju država i nasilnom otvaranju tržišta za washingtonski, briselski, njemački i francuski kapital", poručila je Tara Maslaković iz "Iskre" tokom okupljanja.

Maslaković je istakla da je prethodna liberalna vlada deklarativno izražavala solidarnost s Palestinom, ali je zadržala sve ekonomske i akademske veze s Izraelom, bez konkretnih poteza poput pridruživanja tužbi Južnoafričke Republike za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

"Sa sadašnjom desnom vladom, vanjska politika dobila je još direktniji izraz", navela je Maslaković, ukazujući na najave jačanja odnosa s Tel Avivom i mogućnost otvaranja izraelske ambasade u Ljubljani.

Demonstranti su žestoko kritikovali i slovensku vanjsku politiku, s posebnim naglaskom na odnos prema Izraelu.

"Podređivanje Slovenije imperijalističkom centru traje još od usvajanja strategije Evropske unije za 'okončanje' rata između Ukrajine i Rusije, kao i tokom cijelog perioda u kojem traje genocid koji cionistička tvorevina Izrael provodi nad palestinskim narodom", rekla je članica Studentske Iskre, govoreći o globalnoj situaciji i ulozi NATO-a.

Ovaj protest uslijedio je neposredno nakon samita NATO-a u Ankari.

Lideri država članica tamo su razgovarali o daljoj podršci Ukrajini, ali i o novoj obavezi povećavanja izdvajanja za odbranu na čak pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2035. godine. Od toga bi 3,5 posto išlo na osnovne odbrambene potrebe, a 1,5 posto na druga ulaganja povezana sa sigurnošću.

Zbog novih okolnosti i pritisaka unutar Alijanse, predsjednik Državnog zbora Slovenije Zoran Stevanović izjavio je da bi trebalo provjeriti šta građani misle o svemu. On je predložio da se istovremeno s jesenjim lokalnim izborima održi i referendum o članstvu Slovenije u NATO savezu.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima