Bošnjaci u Crnoj Gori ponovo između dvije vatre: "Nećemo dozvoliti da nam se crtaju mete kao '90-ih"

Crna Gora se posljednjih sedmica suočava s nizom incidenata i napada na turske državljane, što je izazvalo zabrinutost i u Podgorici i u Ankari.

Istovremeno, odluka vlade premijera Milojka Spajića da ukine bezvizni režim s Turskom dodatno je zaoštrila odnose i otvorila pitanje, da li zemlja gubi svoj građanski i proevropski karakter pod pritiskom nacionalističkih krugova i političkog utjecaja iz Beograda.

O tim događajima, mogućim posljedicama po odnose između Crne Gore i Turske, ali i položaj Bošnjaka u zemlji, za Klix.ba govorio je Sead Šahman, predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) i bivši funkcioner Bošnjačke stranke.

Kako Vi tumačite nedavne incidente u Podgorici i napade na turske državljane, da li je riječ o izolovanim ispadima ili o organizovanoj kampanji mržnje s političkom pozadinom?

Republika Turska je, od 2006. godine i obnove nezavisnosti Crne Gore, bila jedan od naših najznačajnijih međunarodnih partnera. Naše dvije zemlje su i saveznici u NATO alijansi, te zajedno doprinose očuvanju globalnog mira i bezbjednosti.

Kroz djelovanje TIKE od 2007. godine do danas realizovano je oko 550 razvojnih projekata širom Crne Gore — u oblastima obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede, infrastrukture i očuvanja kulturne baštine. Turska je danas među vodećim investitorima u Crnoj Gori, pri čemu zapošljavaju značajan broj naših građana.

Osim u ekonomiji, Turska je dala i ogroman doprinos obrazovanju i odbrani Crne Gore.

Ne smijemo dozvoliti da pojedinačni slučajevi ugroze vrijednosti, povjerenje i partnerstvo koje su naši narodi decenijama gradili. Naravno da je za sve postojala određena kampanja i narativ u javnosti kako je u Crnoj Gori preko 100.000 turskih državljana što apsolutno nije tačno. Oko 13.500 državljana Rep. Turske trenutno živi i radi u Crnoj Gori, i uglavnom imaju privremeni i radni boravak koji je odobren od strane nadležnih državnih institucija.

Dio analitičara tvrdi da se kroz ovu atmosferu netrpeljivosti šalje poruka Ankari, navodno iz Beograda, kao "osveta" Erdoganu. Koliko su po Vašem mišljenju realne takve teze?

Nije strano da susjedna Srbija preko određenih političkih i medijskih grupa ostvaruje svoj uticaj u Crnoj Gori. Nažalost, u posljednje vrijeme naša zemlja je plodno tlo za zapaljivu retoriku i huškačku politiku koja pored unutrašnjih problema dodatno destabilizuje državu.

Institucije nisu jake i snažne da odgovore izazovima, a naš dalji integracioni put prema Evropskoj uniji može biti doveden u pitanje. Zašto? Pa zato što ukoliko Crna Gora bude bliže članstvu u EU, Srbija će uraditi sve da se to ne desi. Jer kako će onda Vučić objasniti svojim građanima napredak Crne Gore, a da Srbija i dalje stoji u redu za čekanje. To nam govore i prethodno "uvezeni" politički događaji poput "Rezolucije o Jasenovcu" koja je imala za rezultat uvođenje sankcija od strane susjedne Rep. Hrvatske crnogorskim zvaničnicima iz vlasti, uključujući i predsjednika Parlamenta Andriju Mandića.

I aktuelna dešavanja kao da imaju za cilj da pošalju ružnu poruku u svijet. To nije Crna Gora koju znam i u kakvoj želim da živim.

Premijer Milojko Spajić najavio je mogućnost ukidanja bezviznog režima s Turskom, što mnogi vide kao popuštanje nacionalističkim krugovima. Kako ocjenjujete reakciju Vlade na ove događaje?

Smatram da se napredak u odnosima ne može postići ukidanjem bezviznog režima za građane Republike Turske. Takav potez vlade Crne Gore će zasigurno imati višestruke negativne posljedice — mogao bi izazvati mjere reciprociteta, čime bi bili ugroženi i naši građani koji borave u Turskoj, studenti koji se tamo školuju, pacijenti koji se liječe, kao i dovedena u pitanje sveukupna ekonomska i društveno-politička saradnja između dvije zemlje.

Od jučer, 30.10.2025. godine na snagu je stupio vizni režim za državljane Rep. Turske koji žele putovati u Crnu Goru. Imamo sve veći broj reakcija udruženja iz Turske koja okupljaju naše iseljenike. Prema zvaničnim podacima između 5 i 6 hiljada je iseljeničkih kartica podijelilo Ministarstvo dijaspore građanima Turske čije je porijeko iz Crne Gore. Zahtjev Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) će biti da se makar za te ljude omogući da bez vize mogu putovati i boraviti u Crnoj Gori.

Koliko su bezbjednosne strukture u Crnoj Gori danas zaista nezavisne, a koliko pod utjecajem centara moći iz Beograda? Da li smatrate da postoji rizik od "meke destabilizacije" države?

Naravno da postoji. Iako je Crna Gora članica NATO saveza i teži da bude prva naredna članica EU, ipak je podložna destabilizaciji sa strane. Našem susjedu je u posljednje vrijeme sve bitnije ko i kako vodi procese u Crnoj Gori, te na taj način preko svojih kadrova ostvaruje uticaj u zemlji koja je samostalna i nezavisna "de jure" ali nije i "de facto" zbog poluga koje imaju zakonodavna i izvršna vlast.

Bošnjačka zajednica u Crnoj Gori je tradicionalno bliska i Turskoj i Bosni i Hercegovini. Da li postoji strah da bi i Bošnjaci mogli postati sljedeća meta ako se kampanja netrpeljivosti nastavi?

Bošnjaci su autohton narod, svoji na svome. Crna Gora je zemlja naših djedova i država naše djece. Zainteresovani smo za dalji razvoj ove države u svakom pogledu, kako društveno-političkom, tako i ekonomskom, kulturnom. Naša nastojanja su uvijek bila dobronamjerna. Plebiscitarno smo podržali nezavisnost Crne Gore i bili važan faktor za njen demokratski razvoj. Imamo jako razvijenu mrežu u dijaspori.

Kada je konkretno Turska u pitanju, važan most saradnje između dvije države čine i brojni naši iseljenici koji su tokom čitavog XX vijeka naseljavali današnju modernu Republiku Tursku. Oni su svojim radom i uspjesima značajno doprinijeli očuvanju kulturnih veza i međusobnog razumijevanja naših naroda. Danas značajan dio potomaka naših iseljenika želi da radi i stvara u Crnoj Gori.

Važno je da institucije sistema budu funkcionalne i da rade svoj posao. Naša lojalnost prema Crnoj Gori je neupitna, a naravno da želimo bratske i prijateljske odnose i sa Bosnom i Hercegovinom i sa Rep. Turskom, kao i sa našim EU partnerima gdje živi jako veliki broj naših ljudi u dijaspori. Nećemo dozvoliti da nam bilo ko crta mete kao što je to rađeno devedesetih godina. Ta vremena su, nadam se iza nas.

Vidimo da pojedini mediji pa i sam Vučić šire priče o "turskoj kolonizaciji" i "osmanskom uticaju". Smatrate li da se time priprema teren za šire antiislamske narative u Crnoj Gori?

Kao građanin, ali i kao bošnjački političar u Crnoj Gori sam zabrinut zbog posljednjih dešavanja u glavnom gradu naše zemlje. Ona u prethodnih nekoliko dana prijete da naruše tradicionalno prijateljske odnose između Crne Gore i Republike Turske.

U prethodnim danima smo, nažalost svjedočili nemilim scenama na ulicama glavnog grada, ali i Baru, Herceg Novom, zapravo širom Crne Gore. Demolirani su objekti i radnje u vlasništvu državljana Republike Turske, zapaljeni automobili, a tokom protesta se uzvikivalo "Ubij Turčina" i "napolje Turci". To svakako nisu dobre poruke iz Crne Gore prema svijetu. Crna Gora mora i treba biti multietnička i građanska država, jer jedino kao takva može biti naredna članica Evropske unije.

Ovih dana su upućene i prijetnje smrću reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifatu ef. Fejziću. Oštro sam ih osudio i smatram da to nijesu samo napad na njega lično, već i na sve vjernike, na Islamsku zajednicu, ali i na temeljne vrijednosti našeg društva.

U državi koja treba da praktikuje demokratske standarde, dijalog i uvažavanje različitosti, ovakvi napadi su potpuno neprihvatljivi. Sloboda vjere, mišljenja i javnog djelovanja moraju biti zagarantovane, a svi koji ih pokušavaju ugroziti moraju biti procesuirani.

Muslimani u Crnoj Gori predstavljaju važan i neodvojiv dio društvenog bića, zato se prijetnje upućene reisu Fejziću moraju shvatiti ozbiljno i osuditi sa svih relevantnih društveno-političkih i institucionalnih adresa kako bi se prosto takav narativ zaustavio.

Kao bivši funkcioner Bošnjačke stranke, kako danas gledate na odnos te stranke prema ovim dešavanjima, pokazuje li dovoljno političke hrabrosti da zaštiti interese svojih birača i manjinskih zajednica?

Paradoksalno je da ministar vanjskih poslova Crne Gore koji je i predsjednik vladajuće Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović prije samo nekoliko sedmica pravda razvijanje odnosa sa Izraeleom upravo zbog dolaska investitora i turista iz te zemlje u Crnu Goru, usljed činjenice da ta zemlja čini genocid nad nevinim palestinskim civilima u Gazi. Danas imamo situaciju da je Turska prva zemlja po broju stranih investicija, ali i po boravku turista iz te zemlje u Crnu Goru, ali se njima ipak uvodi vizni režim. Dakle, imamo dvostruke aršine vladajuće BS i resornog ministra vanjskih poslova koji je zadužen za sprovođenje ove vladine odluke kojom je uveden vizni sistem za državljane Rep. Turske.

Nažalost, konstituenti vlasti uglavnom imaju različite stavove po brojim pitanjama, ali neprincipijelan savez ima za cilj jedno- a to je očuvanje vlasti i "fotelja". Samo ih to drži na okupu.