"U Njemačkoj je došlo do denacifikacije i bez tog procesa katarze Nijemci danas ne bi imali demokratsku državu, a Srbija to nije doživjela", rekao je Ćosić u razgovoru za ljubljanski dnevnik.
"Dnevnik" je u četvrtak objavio opširan intervju s Ćosićem u povodu postavljanja njegove drame "Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji", poslije višegodišnje stanke, u jednom beogradskom kazalištu, u režiji slovenskog redatelja Dušana Jovanoviča.
Ćosić današnje stanje u Srbiji objašnjava jednom vrstom povijesne amnezije koja velikom broju ljudi onemogućava suočavanje s prošlosti.
"Danas mnogi u Srbiji ne priznaju da je Srbija ikad bila u ratu niti da je bila poražena. Ne priznaju da je nešto učinila drugim narodima. Za njih uopće ne postoji 250.000 mrtvih niti general-zločinac koji je dao ubiti 8.000 ljudi", kazao je Ćosić, aludirajući na Mladića i zločin u Srebrenici, u intervjuu za ljubljanski list.
"U današnjoj Njemačkoj nemoguće je zamisliti situaciju da se neka ulica nazove po Hermanu Goeringu, a mladi ljudi kažnjavaju se već ako imaju kukasti križ na majici jer su se Nijemci povijesno odrekli te ideologije", rekao je Ćosić.
Uspoređujući demokratizaciju Njemačke nakon Drugog svjetskog rata i političke procese u Srbiji, Ćosić kaže da u Srbiji dolazi do političke regresije u kojoj je moguć i uspjeh kakav je na zadnjim izborima doživjela Srpska radikalna stranka.
Obični ljudi na žalost najteže i najkasnije dolaze do svijesti što se dogodilo i što slijedi, da je NATO umjesto bombardiranja 1999. godine izvršio kopnenu invaziju, srpski radikali danas ne bi postojali i bili bi u zatvoru, rekao je, među ostalim, Ćosić koji je Srbiju napustio 1991. preselivši se na nekoliko godina u Hrvatsku, a sada već dugo živi u Berlinu.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
