Bivši inspektor BIA-e podnio krivičnu prijavu protiv direktora službe, davao službene podatke Informeru

Prijava je podnesena i protiv drugih, za sada neidentifikovanih službenih i odgovornih osoba u Agenciji, i to zbog sumnje na krivično djelo iz člana 369. Krivičnog zakonika Srbije.

Zvezdanović traži od tužilaštva da ispita jesu li povjerljivi podaci, do kojih je BIA došla tajnim nadzorom, neovlašteno završili u medijima i korišteni u emisijama Televizije Informer i dokumentarnim serijalima Centra za društvenu stabilnost, u kojima su, kako se navodi, obrađivani studenti, univerzitetski profesori, novinari i drugi kritičari vlasti.

Poređenje snimaka s emisijama

U prijavi se predlaže da tužilaštvo od BIA-e i viših sudova pribavi izvještaje o primjeni posebnih dokaznih radnji i diskove s originalnim audio-zapisima komunikacija osoba koje su bile pod tajnim nadzorom, kao i evidencije o tome ko je tim snimcima pristupao, preslušavao ih, kopirao ili ih dostavljao drugima.

Te snimke bi, prema prijedlogu, trebalo uporediti sa sadržajem emisija Informera i serijala Centra za društvenu stabilnost kako bi se utvrdilo jesu li u njima korišteni detalji razgovora koji nisu bili javno dostupni. Zvezdanović naglašava da sama podudarnost ne bi bila dovoljna za zaključak o krivičnom djelu, nego da treba utvrditi porijeklo informacija i ko ih je eventualno dostavio medijima.

Traži i provjeru porijekla video-materijala iz Informerove emisije "Na merama", za koje sumnja da su mogli nastati tokom tajnog praćenja i snimanja. Među serijalima koje predlaže za provjeru su "Dosije NVO", "Dosije Vojvodina", "Zlo doba", "Dosije Katedra", "Peta kolona" i "Vreme terora", a od Informera i emisije "Kolegijum" i "Paralele".

U prijavi se kao predmet provjere navode i imena, među njima rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, rektorica Univerziteta u Nišu Natalija Jovanović, Dinko Gruhonjić, Bojan Pajtić, Veran Matić i Zagorka Dolovac. Zvezdanović navodi da ta imena ne iznosi kao tvrdnju da je BIA o njima nezakonito prikupljala podatke, nego da bi se odredilo šta treba uporediti.

Uloga Orlića i rukovodilaca

Prijava obuhvata period od 1. novembra 2024. do 25. oktobra 2026. godine. Zvezdanović traži da se ispita je li u tom periodu unutar BIA-e postojao organizovan sistem prikupljanja i neovlaštenog dostavljanja povjerljivih podataka medijima, te posebno uloga Orlića, odnosno je li izdavao naloge ili odobravao takvo dostavljanje.

Od tužilaštva traži i da ispita načelnika Uprave za analitiku BIA-e Relju Željskog, osobe koje su u tom periodu vodile Situacioni centar Agencije i druge službenike s pristupom spornim materijalima, kao i da provjeri postoje li obilježja organizovane kriminalne grupe, uz napomenu da sama hijerarhija BIA-e nije dokaz za to.

Predloženo je i digitalno-forenzičko vještačenje dokumenata, elektronskih evidencija i snimaka. Za osnovni oblik odavanja službene tajne Krivični zakonik Srbije propisuje od šest mjeseci do pet godina zatvora, a za teži oblik, između ostalog kad se radi o naročito povjerljivim podacima, od jedne do osam godina.