|

Ovčina: Granatiranje Vijećnice je bio kulturocid, bibliocid ili knjigocid

Ovčina: Granatiranje Vijećnice je bio kulturocid, bibliocid ili knjigocid
14
F
FENA
24.8.2018. u 11:47
37
komentara
14

dijeljenja
1/11 Foto: D. S./Klix.ba
2/11 Foto: D. S./Klix.ba
3/11 Foto: D. S./Klix.ba
4/11 Foto: D. S./Klix.ba
5/11 Foto: D. S./Klix.ba
6/11 Foto: D. S./Klix.ba
7/11 Foto: D. S./Klix.ba
8/11 Foto: D. S./Klix.ba
9/11 Foto: D. S./Klix.ba
10/11 Foto: D. S./Klix.ba
11/11 Foto: D. S./Klix.ba
Granatiranje Vijećnice od maja 1992. godine - nekadašnjeg sjedišta Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, bio je kulturocid, bibliocid ili knjigocid kojim je uništeno blizu 90 posto tadašnjeg bibliotečkog fonda, rekao je direktor NUBBiH Ismet Ovčina u izlaganju na današnjem obilježavanju 26. godišnjice od granatiranja
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH ove godine obilježava 73 godine rada, a razaranjima u prošlom ratu izgubila je oko dva miliona bibliotečkih jedinica. Prve agresorske granate uništile su dio kataloga, a zatim staklenu kupolu i krovnu konstrukciju Vijećnice, nakon čega je ugrožen kompletan fond knjiga.

Ovčina je naglasio da je obnova Vijećnice trajala duže od jednog desetljeća a otvorena je prije četiri godine, međutim Nacionalna i univerzitetska biblioteka nije useljena u svoj nekadašnji dom, iako je u važećim zemljišno-knjižnim dokumentima jedini legalni korisnik objekta Vijećnica.

"Nismo dobili ni neki drugi odgovarajući prostor za rad, dostojan značaja ove institucije. Zbog toga smo u junu 2014. godine pokrenuli sudski spor u Sarajevu, a neriješen status otežava rad NUB-a BiH", objašnjava Ovčina.

Bibliotekari su uspjeli spasiti desetak procenata knjižnog fonda, koji čini osnovu današnje Biblioteke. Spašeni su najdragocijeniji primjerci bh. riznice, rukopisi, inkunabule, rariteti, grafička i kartografska zbirka...

"U 73 godine postojanja, Biblioteka je preživjela granatiranje, paljenje, nehumane uvjete rada bez redovnih izvora finansiranja, ali opstala je za dobrobit korisnika i akademske zajednice BiH i članica je svih meritornih bibliotekarskih asocijacija Evrope i svijeta", dodaje Ovčina.

Republika Austrija je jedna od zemalja koja je finansirala obnovu Vijećnice. Ambasador Austrije u BiH Martin Pammer ističe da ova zgrada predstavlja vezu između Austrije i BiH.

"Vijećnica je simbol BiH, naljepša zgrada u Sarajevu, a na svoj način je spoj Austrije i Bosne i Hercegovine. Smatram da Vijećnica treba da služi javnosti, da se ovdje organizuju javni događaji. Mi smo organizovali nekoliko događaja u Vijećnici, nacionalni praznik naše zemlje i austrijski bal", rekao je Pammer.

Gradnja Vijećnice je započela 1892. godine, a završena 1894. Obnova Vijećnice je počela 1996. a završena 2014. godine. Simbolično je otvorena 9. maja, na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom.
Prijavi grešku


Komentari (37)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...