|

Nelegalni lov u BiH je nemoguće iskorijeniti, kazne za lovokradice i do 15.000 KM

Nelegalni lov u BiH je nemoguće iskorijeniti, kazne za lovokradice i do 15.000 KM
12
Piše: S.H.P.
23.5.2019. u 19:31
44
komentara
12

dijeljenja
Nelegalni lov u BiH je nemoguće iskorijeniti, kazne za lovokradice i do 15.000 KM Ilustracija: Shutterstock
Prije dvije sedmice u naselju Gunjani, koje se nalazi u općini Kreševo u blizini Tarčina mali medvjed sišao je u naselje. Prema riječima mještana, mala medvjedica Aida koja se trenutno nalazi u Pionirskoj dolini, ostala je bez majke nakon što su je ubili krivolovci.
Koliko je veliki problem rasprostranjenosti nezakonitog lova divljači govori podatak da zbog toga naša država gubi znatna novčana sredstva, međutim, bar prema riječima glavnog federalnog inspektora za šumarstvo i lovstvo Muhameda Hodžića, krivolova i krađe šume je uvijek bilo i bit će.

Nelegalni lov jednostavno se ne može u potpunosti iskorijeniti, ali se mogu poduzeti određene radnje da se ovaj problem svede na minimum.

"U tom kontekstu se može raditi, ali da nelegalni lov u potpunosti nestane, to je teško. Neke preventivne radnje su prije svega radnje lovačkih udruženja koja u skladu sa Zakonom o lovstvu trebaju edukovati kadar i mlade ljude koji dolaze u sektor lovstva. Oni trebaju podizati moral i svijest lovaca pa i građana prema prirodi i divljači. Udruženja su dužna da pojačaju lovočuvarsku službu, ali i da se drugi organi uključe u borbu poput ilegalnog lova, kao što je naprimjer policija. Kompletan sistem se mora mijenjati ukoliko želimo poboljšati neke stvari u ovom sektoru", rekao je Muhamed Hodžić, glavni federalni inspektor za šumarstvo i lovstvo.

Sistem kažnjavanja krivolovaca, moglo bi se reći, još uvijek nije zaživio u našoj zemlji, a jedan od razloga je taj što ih je veoma teško otkriti.

"Krivolov je u suštini veoma teško otkriti iz razloga što krivolovci nikada ne idu javno u lov, nego u vrijeme kada nema nikoga. On se krije, lovi divljač na zamke, na klopke, bez pucanja, dakle koristi se svim sredstvima da ne bude otkriven. Imali smo nekoliko slučajeva otkrivanja i to se svakako procesuira. Mi se trudimo da bar smanjimo broj slučajeva ilegalnog lova", kazao je Muhamed Hodžić.

Za ilegalni lov Zakonom o lovstvu Federacije BiH predviđene su i novčane kazne.

"Zakon je vrlo jasan i decidan kada je riječ o slučaju ilegalnog lova. Visina kazne ovisi o vrsti divljači, ali i o količini ubijenih životinja. Također, ovaj zakon se nadovezuje i na Zakon o krivičnom postupku jer se nezakonito ubijanje i lov određene vrste u većem broju smatraju i krivičnim djelom. Raspon kazni ide od 500 KM pa sve do 10.000 i 15.000 KM", rekao je Hodžić.

Krivičnim djelom, kako kaže Hodžić, smatra se i lov svih zaštićenih vrsta koje su definisane, kako evropskom tako i bosanskohercegovačkom crvenom listom. Lov ovih divljači je zabranjen konstantno i nema ih se pravo loviti.

Stalna zabrana lova određena je za sljedeće vrste zaštićenih divljači: vidre, risovi, vjeverice, koke velikog tetrijeba, mali tetrijebi i njegove koke, koke šumske jarebice, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždralovi, jastrebovi, droplje, liske (osim crne liske), žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, kirgiska sađa, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, galice, čolice i galice crvenokljune.

Lovočuvari su ti koji obično prijavljuju lovokradice, ali mogu ih prijaviti i obični građani. Hodžić savjetuje da ih prijavite najbližoj policijskoj stanici, lovačkom udruženju koje gazduje na tom području ili nadležnoj inspekciji koja je zadužena za te poslove.

Hodžić je pojasnio i kako građani mogu prepoznati lovokradicu.

"Lovokradice najlakše možete prepoznati tako što love onim danima koji nisu lovni. Znači svaki dan osim nedjelje i državnih praznika je nelovni dan. Sav lov koji se odvija u danima koji nisu definisani zakonom kao lovni je krivolov. Lovokradice obično nemaju uniformu lovca pa ih je zbog toga teško prepoznati. Oružje obično kriju u torbama, a postoje i neke lovokradice koje sa sobom ne nose oružje, nego imaju na nekoliko mjesta u šumi deponovano ilegalno oružje", pojasnio je Muhamed Hodžić, glavni federalni inspektor za šumarstvo i lovstvo.

Ono što treba napomenuti jeste da pravi lovac ima svijest, dok ona kod krivolovaca nužno izostaje. Krivolovci love životinje zaštićene zakonom i to najčešće radi mesa, brze zarade, tofeja ili čistog zadovoljstva, dok lovstvo predstavlja javnu djelatnost i obuhvata mjere zaštite i uzgoja divljači, uređenje lovišta, lovljenje divljači i racionalnu upotrebu divljači i lovišta, što doprinosi očuvanju biološke raznolikosti ekoloških sistema i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači.
Prijavi grešku


Komentari (44)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...