Sramota, neuspjeh, razočaranje: "Sejdić-Finci" ponovo na početku priče
I jeste sramota. Više od četiri godine Bosna i Hercegovina zvanično nosi etiketu zemlje koja diskriminira vlastite građane po ovom osnovu. Evropski sud za ljudska prava je još 22. decembra 2009. godine donio presudu u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija, odnosno svih građana ove zemlje, koji se ne izjašnjavaju kao jedan od konstitutivnih naroda, a protiv BiH, čiji je Ustav diskriminatoran. Presuda zadire u samu srž ustavno-pravnog uređenja države, a njena implementacija je postala ključ napretka BiH ka Evropskoj uniji.
Umjesto pravnog, presuda "Sejdić-Finci" je postala prvoklasno političko pitanje. Postala je osnova rješavanja statusa konstitutivnih naroda, izbora njihovih članova, a prvenstveno hrvatskog u Predsjedništvo. "Osigurati da jedan narod ne bira drugom predstavnike", "slučaj Komšić", fraze su koje su se čule jednako često koliko i imena dvojca koji je dobio presudu protiv BiH.
Međunarodne obaveze i domaća politika
Da su se kroz ovu presudu pokušala riješiti i neka druga pitanja, potvrdio je i sam Füle tokom obraćanja novinarima u Sarajevu. Bilo je onih koji su ulagali iskrene napore da dođe do dogovora, onih koji su govorili da žele dogovor, ali nisu činili nikakav iskren napor, kao i onih koji su u cijelo ovo pitanje pokušali nametnuti nešto drugo što nije suština presude, rekao je evropski komesar.
Na putu ka ulasku u EU naša zemlja prije svega mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonadavstvom zajednice tih zemalja, a to se odnosi i na ona pitanja koja tretiraju ljudska prava. Jedno od njih je i "Sejdić-Finci". Implementacije presude znači potpuno stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno da BiH da može podnijeti kredibilnu prijavu za članstvo u EU.
Bosna i Hercegovina se i prije presude obvezala na primjenu Evropske konvencije o ljudskim pravima, još u samom Ustavu, pa je samim tim i ranije morala sama otkloniti diskriminaciju iz svog zakonodavstva. Međunarodna zajednica je od prvog momenta nametnula BiH obavezu da primjenjuje Konvenciju, što je naša zemlja morala ispoštovati još u decembru 2005. odmah nakon potpisa, precizira u izjavi za Klix.ba profesor ustavnog prava i član Venecijanske komisije Ćazim Sadiković.
"Da je to urađeno još tada, mi danas ne bi imali ni presudu, ali imali bi sve ono što sad nemamo, a to je pravna i demokratska država, državu koja regulira ekonomske odnose i slično. To je sve predviđeno u Evropskoj konvenciji. Ova država je bazirana na Konvenciji, a to je ujedno i ustavni instrument evropskog javnog poretka. Naša obaveza jesta da primjenjujemo taj evropski ustav, a nikad nije kasno, jednom se mora početi. U tom slučaju ne bi rješavali samo pitanje 'Sejdić-Finci' već i sve drugo što je naš današnji problem. Naš glavni problem je to što nemamo državu, jer ovakva država nije država zato što ne može primjenjivati vlastite akte. Prema originalu Dejtonskog sporazuma visoki predstavnik u BiH je najviša vlast i superiorni autoritet u ovoj državi, koji je dužan prije svega, doslovno stoji, uspostavljati političke i ustavne institucije. U Aneksu 10. se to visokom predstavniku stavlja u obavezu. Ako to ne bude polazna tačka i ako se tako ne počne rješavati pitanje 'Sejdić-Finci', nikad ništa se i neće riješiti, naprotiv, ostaje samo daljnje upropaštavanje države. Praktično, treba primjeniti Evropsku konvenciju o ljudskim pravima uz pomoć visokog predstavnika. Ona se mora primjenjivati u cjelini i samo takva ima vrijednost", mišljenja je prof. dr. Sadiković.
Prokockane šanse
Sastanke i pokušaj dogovora između stranačkih lidera evropski komesar Füle je opisao kao jednu od mogućnosti za postizanje dogovora kojoj je trebalo dati šansu. Nažalost, lideri je nisu iskoristili, umjesto toga čvrsto su branili svoje stavove, bez prevelike želje za kompromisom. "To je njihov neuspjeh, ne moj", kazao je evropski komesar. Sastajali su se predstavnici političkih stranaka i sami, bez međunarodnih predstavnika, ali sve skupa je ličilo na “putujući cirkus", kako je to nazvao i Sadiković.
Profesor napominje da postoji još jedna, za sada tužba, na Evropskom sudu, a to je ona u slučaju Ilijaza Pilava protiv BiH. Suština te tužbe je da se Bošnjaci i Hrvati u RS-u, odnosno Srbi u Federaciji, ne mogu kandidirati za člana Predsjedništva BiH iz tih entiteta. Ovu tužbu također treba uzeti u razmatranje, jer ona onda potpuno eliminiše izbornu diskriminaciju u etničkom smislu u cijeloj BiH, dodaje Sadiković.
Presuda “Sejdić-Finci” narušava princip tronacionalnog ekskluziviteta, ali se ono pretvorilo na kraju u svoju suprotnost. Politički lideri, na kojima i jeste ipak glavna krivica, kroz ovo pitanje su pokušali ojačati taj tronacionalni ekskluzivitet, mišljenja je i prof. dr. Enes Osmančević sa Filozofskog fakulteta u Tuzli.
"To je samo jedan u nizu apsurda koji karakteriziraju bh. političku scenu. U toj vrsti apsurda i mutne vode ima ljudi koji profitiraju već godinama, pa zašto ne i ovog puta", kaže Osmančević.
S druge strane, građani reagiraju već na takvo ponašanje političara, ali ne na ovo pitanje koje oficijelna politika pokušava predstaviti kao par excellence političko pitanje, ili ono takvo u suštini i jeste, već na nepravdu koja se nagomilala već dvije decenije.
Crna rupa čak i na Balkanu
"Građani imaju sada svoju agendu, a koliko će se ta agenda građanskog nezadovoljstva i politike podudariti, to ćemo vidjeti, ali očigledno je da to neće biti tako brzo i uspješno. Očigledno je da ova vrsta politike i ovi ljudi koji su na političkoj sceni, ne samo da ne mogu riješiti ovo pitanje ('Sejdić-Finci'), oni ne mogu riješiti ni druga. Oni su postali ustvari svrha sami sebi", kaže Osmančević.
BiH će morati kad-tad implementirati presudu "Sejdić-Finci", ali će morati implementirati i sve druge međunarodno preuzete obaveze. Bh. lideri su imali priliku da se dogovore na sastancima sa evropskim komesarom za proširenje, kao i sa još nekim drugim međunarodnim predstavnicima, međutim prokackali su je. Pritanje "Sejdić-Finci" se ponovo vraća u okvir institucija BiH, najavio je Füle. Te institucije, odnosno ljudi koji ih predstavljaju, su debelo zakazale. Nedavno je i Tužilaštvo BiH pokrenulo istragu "protiv NN lica" zbog opstrukcije provođenja presude. Takav potez Tužilaštva kod nekih političara je izazvao podsmijeh. Međutim, onima koji su glasali za njih odavno nije do smijeha. Zbog njihpovih ličnih i stranačkih nadmudrivanja, o BiH se govori kao o zemlji koja je "jedina diktatura u Evropi", zemlji koja diskriminisra vlastite građane, zemlji koja je ostala crna rupa ne na karti Evrope, nego čak i poslovično nesređenog Balkana.
"Ne, 'Sejdić-Finci' nije nikakvo virtualno pitanje, to je pitanje koje ima posljedice na život svakog građanina ove zemlje", bila je Füleova poruka.
Vlast je poruku od istih tih građana dobila proteklih dana. Za nadati se da ju ipak neće biti potrebno još jednom podsjećati šta im je činiti na isti način.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
