Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta usvojio izvještaj o napretku BiH
Čelnici naše zemlje pozvani su da prevaziđu etničke i političke podjele i ostanu ujedinjeni tokom procesa evaluacije aplikacije za članstvo u EU i tako dokažu da je BiH funkcionalna država.
Izvjestilac Cristian Dan Preda poručio je da Evropski parlament ovom rezolucijom pozdravlja korake koje je BiH u proteklom periodu napravila na putu ka Evropskoj uniji, a posebno aplikaciju za članstvo u EU iz februara 2016.
"Radujemo se mišljenju Komisije i želimo ohrabriti vlasti BiH da se tom procesu vrlo ozbiljno posvete", kazao je Preda.
Izbjeći priču o podjelama
On je također naglasio da se naša zemlja treba fokusirati na reforme i izbjeći teme o podjeli koje bi mogle odgoditi napredovanje ka EU.
Naglašeno je da "BiH neće postati uspješan kandidat za članstvo u EU dok ne uspostavi odgovarajuće institucionalne uslove".
Izražena je zabrinutost zbog fragmentacije i politizacije javne uprave za koju EK kaže da ometa reforme i proces pružanja usluga čini glomaznim.
"Profesionalna, efikasna i javna uprava bazirana na zaslugama je okosnica procesa integracija bilo koje zemlje koja teži ka EU", rečeno je večeras u Briselu.
U tekstu se kao neprihvatljivi osuđuju pokušaji Republike Srpske da uspostavi paralelne kanale komunikacije, usvajanjem odredbe o direktnom izvještavanju Komisije, i referendum o proglašenju Dana Republike Srpske, što predstavlja "ozbiljno kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma i napad na pravosuđe i vladavinu prava".
Osude na račun RS-a
Snažno se osuđuje odluka parlamenta RS-a iz oktobra prošle godine o dodjeli zahvalnica bivšim vođama toga entiteta osuđenim za ratne zločine. Priznanja su dodijeljena Radovanu Karadžiću, Biljani Plavšić i posthumno Nikoli Koljeviću.
Zastupnici također traže hitnu provedbu odluke Ustavnog suda, kojom se traži promjene izbornih pravila kako bi se napokon omogućili izbori u Mostaru, gdje izbora nije bilo već šest godina. Osuđuje se incidenti i nasilje zabilježeno na lokalnim izborima u oktobru prošle godine u Stocu i procesuiranje krivaca te poziva da se izbori u tom gradu ponove.
U tekstu se izražava zabrinutost "zbog postojanja radikaliziranih zajednica u zemlji" i naglašava važna uloga vjerskih vođa, učitelja i cijelog obrazovnog sustava u tom pogledu. Od nadležnih vlasti traži se borba protiv vjerskog ekstremizma i uvođenje programa deradikalizacije i sprečavanja radikalizacije među mladima.
U prijedlogu rezolucije se također izražava zabrinutost zbog izostanka napretka u rješavanju problema pretjeranog, prekograničnog ekološkog onečišćenja uzrokovanog radom rafinerije u Bosanskom Brodu.
Zovko: Korak ka evropskoj BiH
"Uspjeh ove rezolucije nije ničiji poraz nego samo realan pristup trajnim rješenjima za pomirenje i suživot svih naroda u evropskoj Bosni i Hercegovini. Ključno je postići kompromis u novom izbornom zakonu koji će poštivati evropske principe federalizma i decentralizacije te legitimnu zastupljenost svih njenih konstitutivnih naroda i građana kako bi Bosna i Hercegovina bila prava evropska država", kazala je zastupnica Evropske pučke stranke Željana Zovko koja je zajedno sa Dubravkom Šuicom, Ivanom Maletić i Marijanom Petir uložila amandmane koji su uključeni i usvojeni kao kompromisni u konačnom izvještaju Odbora.
Na izvorni nacrt izvještaja, koje je sastavio parlamentarni izvjestilac za BiH, rumunski demokršćanin Dan Preda, zastupnici su podnijeli 288 amandmana.
Preda je uspio s predstavnicima najvažnijih političkih grupa dogovoriti 24 kompromisna amandmana, koji pokrivaju 153 od ukupnih 288 amandmana.
Prijedlog rezolucije sada se šalje na plenarnu sjednicu Evropskog parlamenta koji će o tome raspravljati i glasati u februaru u Strazburu.
Zastupnici su izglasali i rezoluciju o Albaniji koja je dobila 52 glasa za.
