Mladi ljudi su spremni voditi BiH ka EU, njihovo mišljenje se ne smije zanemariti

Piše: A. B./Klix.ba
1.4.2018. u 20:31
138
129
Mladi ljudi su spremni voditi BiH ka EU, njihovo mišljenje se ne smije zanemariti
138
Mladi ljudi su spremni voditi BiH ka EU, njihovo mišljenje se ne smije zanemariti Foto: Europa.ba
Drugu godinu zaredom Ured specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH provodi omladinski projekt simboličnog naziva "EU for you – E4U". Cilj je uključiti studente iz cijele BiH u razgovore o problemima i evropskim integracijama, a naši sagovornici su stava da postoji određeni broj mladih koji su spremni našu državu voditi u Evropsku uniju.
Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica specijalnog predstavnika EU u BiH, istakla je kako će na stvaranju javnih kampanja koje se bave ključnim problemima mladih u BiH u okviru projekta raditi 56 studenata s 14 javnih fakulteta.

"Na početku projekta u novembru 2017. godine ambasador EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark je zajedno s francuskim, njemačkim i slovenskim ambasadorima posjetio osam javnih univerziteta: Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Mostar, Pale, Sarajevo, Tuzla i Zenica, gdje je razgovarao s više od 1.000 studenata o ključnim problemima mladih ljudi u BiH", rekla je Milović-Halilović.

Dodala je da su studenti bili raspoređeni u sedam timova i od stručnjaka za odnose s javnošću i EU integracije učili kako napraviti i provesti kreativne javne kampanje.

"Oni su to radili na Media Bootcampu u Konjicu koji je trajao od 9. do 12. februara ove godine. Nakon obuke studenti su počeli raditi u timovima, a sve troškove dizajniranja i implementacije kampanje pokriva sam projekt", navela je naša sagovornica.

Milović-Halilović je kazala kako će pobjednička kampanja biti proglašena na ceremoniji koja će se emitovati na televiziji, a najbolji tim će biti nagrađen putovanjem u Brisel.

"Studenti će svoju pobjedničku kampanju predstaviti institucijama Evropske unije i nakon toga posjetiti deset evropskih gradova", istakla je.

Mladi u BiH imaju potencijala



Zinaida Jamakosmanović, ekspertica za komunikacije na projektu "EU for you – E4U", pojasnila je kako je jedan od osnovnih ciljeva saznati kakvi su stavovi mladih kojima BiH ostaje u budućnosti.

"Prošle godine, kada je projekt prvi put realizovan, uvjerili smo se da postoje mladi ljudi s izuzetno kvalitetnim idejama i riječ je o generalnom potencijalu. Ipak, činjenica je da njihov glas u našoj državi ne dopire do onih koji neposredno odlučuju o njihovoj sudbini. Upravo je zbog toga važno čuti šta imaju reći", navela je Jamakosmanović.

Kada je riječ o ovogodišnjem projektu, nije mogla predstaviti nikakve rezultate budući da relizacija studentskih kampanja tek predstoji. Ipak, naglasila je da su samim učešćem u projektu i radom na kampanjama mladi ljudi pokazali da imaju veliki interes da učestvuju u napretku naše zemlje na putu ka Evropskoj uniji.

"Tokom susreta i razgovora koje smo vodili s nekoliko stotina studenata sa svakog od 14 fakulteta mogli smo čuti vrlo jasno definisane stavove, pitanja i očekivanja koje ovi mladi ljudi imaju. Nivo informisanosti i upućenosti je bio zaista impresivan. Na kraju, podatak da ova zemlja ima veliki broj mladih ljudi koji su zainteresovani za EU integracije, napredak BiH i cijeli niz drugih pitanja koja se fokusiraju na budućnost ove zemlje, a ne prošlost, vjerujemo da obećava", kazala je.

Istakla je da mladi nisu nijemi posmatrači, već da su spremni aktivno učestvovati u svim društvenim procesima koji vode ka EU integracijama.

"Svjesni su svoje uloge i mogućnosti koje mogu imati, ali i onoga što se često zanemaruje, ti mladi ljudi glasaju. Njihovo mišljenje se ne smije zanemariti. Oni će svoj stav iznijeti putem kampanja koje upravo pripremaju uz podršku mentora i profesora. Planirano je da te kampanje budu prezentovane u aprilu ove godine. Pozivamo sve u BiH da pažljivo poslušaju šta mladi imaju reći. Pričamo o generaciji koja je tu, ne o budućim generacijama", rekla je Jamakosmanović.

Emir Ademović i Jelica Rastoka učešćem u projektu nastoje razvijati BiH



Emir Ademović je student treće godine Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i učesnik je u ovogodišnjem projektu. Ispričao nam je da je ovaj fakultet u saradnji s Pravnim fakultetom u Zenici prošao obuku na Bootcampu u Konjicu te da su zajednički odlučili problematizirati i predstaviti temu koja je, kako je naveo, sve popularnija u našoj državi, a riječ je o odlasku mladih.

"Vođeni idejom da su mladi nada budućnosti, upravo je njihov odlazak iz naše zemlje problem koji definitivno zaslužuje više pažnje. Iako je projekt još uvijek u toku, znanje i iskustvo koje smo imali priliku steći su zaista neprocjenjivi. Mogućnost saradnje s kolegama iz drugih bosanskohercegovačkih gradova je jedinstvena prilika za razmjenu naših viđenja o zajedničkim problemima. Naravno, neizostavni su i naši mentori koji iskustvom podržavaju naš trud i nerijetko nas svojim savjetima usmjeravaju ka našem konačnom cilju, pobjedi", ispričao nam je Emir.

Naglasio je da je ispred BiH još dug proces kada je riječ o EU integracijama te da on počinje dobijanjem statusa kandidata. Dodao je da je u iščekivanju statusa neophodno da se svi "naoružaju" strpljenjem i da će svaki plod doći nakon napornog rada.

"Primarni cilj EU integracija je bio i ostao održavanje mira i stabilnosti na tlu Evrope kroz jačanje ekonomske povezanosti njenih članica. Spremnost BiH da održava mir i sigurnost, kao i da jača svoju ekonomiju, direktno odražava našu spremnost ka članstvu u Evropsku uniju. Socioekonomske reforme jesu ključ ka daljem napretku naše države. Primorani smo na njihovu provedbu ne zato jer su nam nametnute, već zato što to predstavlja našu volju i put ka krajnjem cilju. Iako će ponekad izgledati da njihov cilj ne teži ka sveobuhvatnom poboljšanju uslova života u ovoj državi, sve neophodne reforme predstavljaju dug, ali i premostiv put ka našoj boljoj budućnosti", pojasnio je.

Dodao je da reforme nikoga ne trebaju plašiti i da se njihov proces treba pratiti u drugim članicama EU kako se ne bi ponavljale greške. Smatra da se jasno treba definisati kakve sve dužnosti imaju mladi prema državi, kao i ona prema njima. Naglasio je i da je jedna od dužnosti mladih izlazak na izbore.

"Tu građansku dužnost mi mladi moramo ozbiljnije shvatiti jer naša izlaznost na izbore ima direktnu korelaciju s političkom percepcijom naših zahtjeva, a vjerujem da je BiH kao članica EU želja svih mladih u ovoj državi. Zbog toga pozivam sve mlade da ove godine izađu na izbore i pokažu svoju spremnost i volju za stvaranjem onakve države u kakvoj želimo odgajati buduće naraštaje. Mislim da se država mnogo puta odazvala na ono što su mladi zatražili, ali činjenica je da pasivnost naše omladine usporava ostvarenje one pozicije koju mladi zaslužuju u našem društvu", istakao je.

Kampanja koju Emir sa svojim timom planira realizovati ove godine naziva se "Wake up" (Probudi se), jer, kako je naveo, vrijeme je da se mladi u našoj državi probude iz sna.

"Vrijeme je da se mladi probude iz sna u kojem njihove želje bivaju ispunjene prije nego što ih iznesu te da krivica nikad nije na nama. Bez truda i zalaganja, ostvarenje bilo kakvog pozitivnog pomaka u položaju mladih samo je još jedna ispričana prazna priča u moru drugih. Zbog toga smatram da je aktiviranje mladih ljudi ključ ka ostvarenju njihovog boljeg položaja u ovom društvu. Ostanak jedne mlade osobe u ovoj državi zbog kampanje koju provodim smatrao bih uspjehom i pobjedom svih nas", kazao je Emir.

Tim Jelice Rastoke, studentice pete godine Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci, prošle godine je pobijedio u projektu. Oni su se odlučili za kampanju "Self up" (Pokreni se) koja je bila fokusirana na startup projekte, odnosno promociju poduzetništva.

"Njegovom promocijom i primjenom mogli bi se rješavati i neki drugi problemi mladih. Naprimjer, stopa nezaposlenosti među mladima u BiH je u 2016. godini iznosila 67,6 posto, što govori o tome koliko je ovaj problem 'gorući' u našoj zemlji. Efekti učestvovanja na takmičenju su došli do izražaja ne samo u trenutku kada smo proglašeni pobjednicima, već i nakon toga. Kolege i ja smo bili dio žutog tima, zajedno s kolegama s Ekonomskog fakulteta u Bihaću. Kao pobjednici smo bili nagrađeni putovanjem po Evropi (Austrija, Belgija, Lihtenštajn, Luksemburg i Švicarska) s naglaskom na posjetu EU institucijama i predstavništvima BiH u zemljama koje smo obilazili", ispričala je Jelica.

Jelica je trenutno pripravnica na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci na odsjeku Preduzetnička ekonomija, a prvi ciklus studija završila je s prosjekom 10.00. Navela je kako smatra da se sve u životu može postići, samo je bitan cilj i angažovanost.

"Sebe smatram za prilično informisanu mladu osobu koja je spremna učiti, ali sam mnogo novih stvari naučila učešćem u projektu. To se ne može pročitati u knjigama ili čuti od nekog drugog. Kada smo došli u posjetu EU institucijama vidjeli smo kako stvari zapravo funkcionišu i kako na BiH i stanje u njoj gledaju ljudi 'sa strane'. Posebno izdvajam izuzetan networking koji je nastao kao rezultat naše posjete. Upoznala sam i ostala u kontaktu s pojedinim zaposlenima iz Evropske komisije koji su mi prenosili neka svoja istraživanja i davali čak savjete o karijernom usmjeravanju", navela je.

Smatra da BiH još nije spremna za potpunu integraciju u Evropskoj uniji, ali i da se tome treba težiti.

"Naravno, ne mislim da treba čekati neke savršene trenutke, ali naprosto smatram ako ljudi (ili u ovom slučaju država) ulaze u nešto nespremni, da samo mogu pogoršati stanje i propustiti prilike. BiH se suočava sa zajedničkim problemima tranzicionih ekonomija i zemalja u razvoju, s tim da na to sve dodajem i probleme koji su posljedica prekomplikovane državne strukture", pojasnila je Jelica.

Dodala je da već samim stremljenjem ka EU integracijama BiH može napredovati i da su ljudski resursi komparativna prednost koju naša država ima.

"Možda nemamo kadar određenih struka, ali uvjerena sam da su naši ljudi itekako kvalitetni i sposobni da nešto stvaraju. Osim toga, tu su svakako i prirodni resursi. S druge strane, ono što vidim kao priliku i šansu u slučaju EU integracija je pristup znanju i tehnologijama te umrežavanje i povezivanje s ostatkom svijeta, od kojih su koristi neprocjenjive. Naravno, sve stubove države je potrebno simultano razvijati u određenoj mjeri, ali smatram da primat kod nerazvijenih zemalja treba pripasti stubu društva", naglasila je.

Državno uređenje BiH je samo jedan problem



Jelica je kao jedan od problema za EU integracije navela i trenutno državno uređenje BiH koje, kako je istakla, nije povezano s bitnim društvenim, ekonomskim i ekološkim pitanjima i da se iz tog razloga takvo stanje treba preoblikovati, odnosno, prilagoditi.

"Prije svega, država treba stvoriti podsticajni poslovni ambijent i utjecati na razvoj poduzetničkog ekosistema, na osnovu čega bi se mladi mogli opredijeliti za to da ostanu u našoj državi. Mladi, s druge strane, mogu svoja znanja i vještine ulagati u razvoj države i birati opcije koje su dugoročno bolje na nekom makro nivou, a ne samo u tom trenutku u jednom kontekstu. Ali ako država ne pokrene inicijativu za zadržavanje mladih, svaki naš napor ili podvig će biti uzaludan", kazala je Jelica.

Za kraj razgovora poručila je mladim ljudima da počnu sami tragati za prilikama i više iskorištavati prilike koje im se nude.

"Naprimjer, od značajnog iznosa sredstava koje EU nudi na korištenje, a kroz razne fondove i programe, mi u BiH ne koristimo ni pola. Tako da čak i ako nemamo pretjerano dobru podršku naše države, trebamo biti racionalni i uložiti napor da popravimo stanje tako što ćemo iskorištavati prilike i nešto 'donositi' ili 'dovoditi' ovamo. Posmatrano relativno, (uzimanjem u obzir faktora ograničenja kao što su ekonomska nerazvijenost, nedovoljni budžeti, nizak BDP i sl.) nije baš da država ne radi ništa. Mislim da je pozitivnih primjera malo, ali ja se uvijek volim obazirati na takve", zaključila je Jelica.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Komentari (129)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: