{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Mediji imaju ključnu ulogu za EU integracije, novinari podložni pritiscima često plasiraju lažne vijesti u BiH

6.6.2018. u 17:59
8
9
Mediji imaju ključnu ulogu za EU integracije, novinari podložni pritiscima često plasiraju lažne vijesti u BiH
8
Uloga medija je ključna za EU integracije, ali mediji podložni pritiscima sve češće plasiraju dezinformacije i lažne vijesti u BiH, rečeno je to na novinarskom forumu koji je organizovala Delegacija Evropske unije u BiH. Ništa bolja situacija nije ni u zemljama regije.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Medijski stručnjaci u regiji i predstavnici Evropske unije na forumu su govorili o načinima efikasnijeg i konkretnijeg izvještavanja, pogotovo kada je riječ o EU integracijama.

Izvršni direktor SEENPM mreže za profesionalizaciju medija u centralnoj i jugoistočnoj Evropi Tihomir Loza kazao je kako je plasiranje lažnih informacija i vijesti u posljednje vrijeme postao trend među određenim medijima te da su u većini slučajeva takva medijska djelovanja povezana s akterima u inozemstvu.

"Javnost već zna da pojedini portali, kao i televizije dobijaju podršku od vlada Moskve, zatim Ankare ili možda još nekih zemalja i da su bili uključeni u kampanje namjerne proizvodnje lažnih vijesti. To je svakako sve podložno analizi, međutim, nesumnjivo je da u tome ima istine. Ipak vjerujem da su te vijesti mnogo ozbiljnije kada se plasiraju lokalno i bez utjecaja vanjskih sila u BiH, ali i svim drugim zemljama Zapadnog Balkana", pojasnio je.

Otpornost javnosti na dezinformacije



Loza je naglasio da je veoma važno sagledati otpornost javnosti na "poplavu" lažnih vijesti, kampanja i dezinformacija i samim tim u obzir uzeti sve faktore. Među njima su najvažniji nivo slobode izražavanja, zatim obrazovanje te medijska i informaciona pismenost građana.

"Sloboda izražavanja se vrlo često zaboravi i ukoliko obratimo pažnju na najrazvijenije zemlje primjetno je da se i one s dezinformacijama bore najsofisticiranijim mehanizmima. Sloboda izražavanja ne podrazumijeva to da svaki pojedinac može napisati ili reći šta poželi, već je to mnogo kompleksniji proces. Razlog tome je veoma nizak nivo medijske slobode u regiji i konstantan negativni trend", istakao je Tihomir.

Naveo je i to da su mediji u većini zemalja bili slobodniji prije deset godina nego danas. Pojasnio je da je takva situacija prisutna u BiH, ali i u drugim mnogo razvijenijim demokratijama koje se bore s ekomomskim problemima, prije svega zbog promijenjenih tržišnih parametara.

"Mnogo je faktora koji su doveli do toga, više u drugim zemljama, nego u BiH, a riječ je prije svega o nejasnom vlasništvu nad ključnim medijima, ali i onim 'dvomjesečnim portalima' koji se uspostave i vrlo brzo se ugase. To unosi posebnu dozu nesigurnosti u medijima, ali i javnosti. Također, malo regionalnih medija je samoodrživo na komercijalnoj bazi, jer su političke i ekonomske grupe navikle da 'imaju prste u tome' i u tome su veoma vješte", dodao je.

Istakao je da upravo takve grupe koriste propagandu i uspješno manipulišu javnošću te da je upravo zbog toga ključno obrazovanje.

"Mislim da ne postoje brza i laka rješenja jer sloboda medija i pritisak pod kojim se oni nalaze je problem koji prevazilazi granice profesije, jer to se ne tiče samo medija, nego cijelog društva. Društvo mnogo očekuje od novinara i potrebni su veliki napori i zajedničko djelovanje da se trenutna situacija popravi. Ohrabruje to što veliki dio javnosti, medija i međunarodnih partnera postaje svjestan važnosti slobode izražavanja i da su zainteresovani za poboljšanje u toj sferi", rekao je Loza.

Zemlje Zapadnog Balkana su najpodložnije lažnim vijestima



Jamila Milović Halilović, šefica Ureda za komunikacije Evropske unije u Sarajevu, navela je kako obrazovanje igra ključnu ulogu u cjelokupnom sistemu dezinformacija, algoritama i lažnih vijesti.

"Evropska komisija je do sada objavila niz studija i relevantnih izvještaja, jedna od posljednjih je od Instituta za otvoreno društvo u Sofiji gdje su zemlje Zapadnog Balkana ocijenjene kao najranjivije i najpodložnije lažnim vijestima, a BiH je, nažalost, na samom vrhu te liste. Riječ je o temi o kojoj mnogi misle da mnogo znaju, ali veoma malo o njoj istražuju i čitaju", istakla je Jamila.

Pojasnila je da je upravo cilj novinarskog foruma iznošenje iskustava i preporuka medijskih stručnjaka, regionalnih novinara i predstavnika Delegacije EU kako bi se na najbolji način pronašlo rješenje za suzbijanje negativnog trenda širenja dezinformacija i lažnih vijesti koji utječu na sve procese u BiH i okolnim zemljama.

"To je veoma bitno kako bi svi mediji u demokratskim procesima naučili kako da se nose s lažnim vijestima u globalnom svijetu. Mislim da je to posebno važno za BiH u ovom predizbornom kontekstu. Ovo se pitanje ne može izolovano riješiti nego to mora biti učinjeno u sklopu svih institucija, regulatora, medija, novinara i obrazovnih institucija, Evropske unije i svih onih koji se zalažu za što je manje moguće plasiranje lažnih vijesti, dezinformacija posebno na društvenim medijima", pojasnila je Jamila.

Dejan Anastasijević, novinar BBC-ja na srpskom jeziku iz Beograda, pojasnio je odnos ulaska zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju i medijskog izvještavanja o toj temi. Naveo je da se u Srbiji, pogotovo Beogradu, smatra da vlada antievropsko mišljenje javnosti, ali da je to u potpunosti pogrešno.

"To je prije svega zato što je i taj antievropski način dominantan u medijima, a pravi rezultati istraživanja javnog mnijenja govore o tome da je 58 posto građana za ulazak u Evropsku uniju. Taj procent varira otprilike za deset posto. Tako, ukoliko dođe do određenih prepreka na tom evropskom putu procent se snižava, a sve zbog načina medijskog izvještavanja", naveo je.

S druge strane, Anastasijević je naglasio da su mediji najmanji problem i da više zabrinjava trenutna politička, ekonomska i sigurnosna situacija te nezavisno pravosuđe u zemljama koje teže ka Evropskoj uniji i da su te sfere mnogo gore nego u Evropi.

"Evropska unija zemlje Zapadnog Balkana posmatra kao dio Evrope koji treba smiriti, a ne uključiti u svoje članstvo i zbog toga uvijek podržavaju lidere koji teže autokratiji, ali podržavaju stabilizaciju, kao što su Aleksandar Vučić (Srbija), Nikola Gruevski (Makedonija) i Milo Đukanović (Crna Gora). Samim tim je razvijen i dvoličan odnos EU prema tim liderima kako bi se postigli obostrani interesi, a situacija, umjesto da se poboljšava, postaje sve gora pa tako svjedočimo terorističkim napadima u Evropi, migrantskoj krizi i ratu na Bliskom istoku", rekao je Anastasijević.

BiH je najmanje napredovala u procesu EU integracija



Dženana Hodžić, savjetnica Kancelarije specijalnog predstavnika EU, pojasnila je gdje se trenutno BiH nalazi u procesu EU integracija, pogotovo kada je riječ o stabilizaciji i pridruživanju. Podsjetila je da je naša država zajedno s Hrvatskom i Makedonijom 2000. godine započela taj proces, ali da je ostvarila najmanje uspjeha.

"Makedonija je već od 2004. godine postala službeni kandidat za ulazak u EU, dok je Hrvatska njen punopravni član postala 2013. godine. Srbija i Crna Gora su postale kandidati za članstvo u EU 2007. godine, a BiH je tek u februaru 2016. godine podnijela zahtjev za članstvo i u njemu je potvrdila da ima dovoljno razvijenu demokratiju i potrebne kopenhagenske uslove (političke, ekonomske i usklađeno zakonodavstvo). Odgovorili su na prvi krug, a u narednom periodu dobit će dodatna pitanja, što je i normalna procedura, međutim, bitno je naglasiti da je ona tek u fazi mišljenja", kazala je Hodžić.

Navela je da su Srbija i Crna Gora već duboko u procesu članstva, a da je BiH nakon 18 godina tek u fazi mišljenja. Naglasila je da su u ovom procesu obrazovanje i kvalitetno informisanje veoma važni te da u tome važnu ulogu igraju mediji, ali i podrška građana.

"BiH je sporo napredovala zbog neriješenog pitanja 'Sejdić-Finci', a prema zahtjevima EU prava manjina su ključni elementi kada je riječ o stabilizaciji. Tako su se dovela u pitanje ljudska prava, promjena Ustava, egzistencijalni problemi koji su rezultirali protestima građana, a zakonodavstvo nije usklađeno s evropskim standardima. EU nastoji prilagoditi svoje politike i strategije, a preporuke sa samita iz Sofije će zavisiti od medijske komunikacije i količine dezinformacija", zaključila je Hodžić.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: