Bh. poljoprivrednici strahuju od SSP-a, zemlje regije se bore na otvorenom tržištu sredstvima IPARD-a
Kako je ranije rekao komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn, SSP će omogućiti domaćim kompanijama pristup tržištu EU sa oko 500 miliona potrošača, kao i pružanje usluga u cijeloj EU i učešće na tenderima za javne nabavke te ukupno doprinijeti povećanju mogućnosti zapošljavanja u vašoj zemlji.
Ipak, bh. poljoprivrednici strahuju da neće sve biti kako treba. Ističu da je naša poljoprivreda u veoma lošem stanju već godinama, da se poljoprivrednici bore da prežive i mjesecima čekaju na poticaje koji nerijetko dođu kasno. Svoje proizvode bacaju ili dijele, a rijetki su oni koji su mogu pohvaliti time da ih mogu prodati u cijelosti.
Ne postoji sistemski pristup
Miro Pejić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH, kazao je za Klix.ba kako još niko nije razgovarao s poljoprivrednicima da bi im se objasnilo koje su prednosti, a koji eventualni nedostaci SSP-a. Smatra da naši poljoprivrednici nisu spremni za ovakav sporazum koji podrazumijeva slobodno tržište.
Istakao je kako su poljoprivrednici izgubili nadu i vjeru u uspjeh ili zagarantiranu egzistenciju od poljoprivrede te da pokušavaju naći druge izvore prihoda i sele se. Sve je to posljedica vremenskih uvjeta, ali i općenito stanje u bh. poljoprivredi, kaže Pejić.
"Ljudi godinama ne dobijaju redovno poticaje zbog političkih prepucavanja, a tu su i manipulacije kroz sistem inspekcijskih nadzora koji se rade zbog nedostatka novca u budžetu. Političari i državni uposlenici za sebe osiguraju redovna primanja, a svi drugu spadaju u ugrožene kategorije. Sredstva za poljoprivredu se ne isplaćuju i ne povećavaju kako bi trebalo te ne postoji organizirani pristup poljoprivrednom sistemu. Zbog zahtjeva Evropske unije, trgovci u FBiH na policama više ne moraju imati minimalno 50 posto domaćih proizvoda. To ide u prilog uvoznicima i lobijima. Neko uzima profit, a sve na štetu domaćih proizvođača", kazao je Pejić.
Ulaganje ključno
Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede BiH kažu kako svaka zemlja u postupku pristupanja pokušava ublažiti utjecaj povećanja konkurencije, osobito u najosjetljivijim podsektorima kao što su kod nas mljekarstvo, mesna industrija i još neki dijelovi prehrambene industrije.
"Najbolji način za ublažavanje konkurentskog pritiska su podrške investicijama u moderne pogone i opremu, uvođenje međunarodnih standarda i povezivanje malih proizvođača unutar lanaca vrijednosti (s otkupom, preradom ili distribucijom) kroz proizvođačke grupe. U zemljama okruženja se navedene aktivnosti obično finansiraju iz IPARD sredstava EU te iz sredstava domaćih proračuna za strukturne mjere u poljoprivredi. Zbog opstrukcije izrade Strateškog plana ruralnog razvoja i neprihvaćanja modela IPARD-a od Vlade Republike Srpske, još uvijek ne koristimo sredstva IPARD-a, a i izdvajanja iz proračuna za strukturne mjere su kod nas vrlo skromna. Zbog toga su naši proizvođači u težoj situaciji nego proizvođači iz zemalja okruženja", kazao je Pejo Janjić iz Federalnog ministarstva poljoprivrede.
Janjić ističe kako je kod nas prilika za izlazak na tržište EU dodatno otežana nepostojanjem vjerodostojnog sistema sigurnosti hrane u BiH, zbog čega proizvode životinjskog porijekla (osim rijetkih iznimki) ne možemo izvoziti na EU tržište, a imamo i ozbiljne poteškoće pri izvozu biljnih proizvoda.
"U takvim uvjetima teško je pratiti pozitivna iskustva iz okruženja, jer kod nas određene institucije jednostavno ne funkcioniraju, a to onemogućava korištenje namjenskih sredstava EU fondova koja trebaju pomoći uspješnijoj pripremi našeg sektora poljoprivrede za uključivanje na veoma zahtjevno EU tržište", kazao je Janjić.
Poljoprivrednici Srbije čekaju na 17 miliona eura od IPARD-a
Za razliku od BiH Srbija koristi sredstva iz IPARD-a i Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije najavilo je svojim poljoprivrednicima kako mogu očekivati ova sredstva u drugoj polovini ove godine. U razgovoru s Jovicom Jakšićem iz Nezavisne Asocijacije poljoprivrednika Srbije, saznajemo kako konkurs za ovu godinu još nije raspisan, ali da bi se to uskoro trebalo dogoditi.
"Od druge polovine 2016. godine poljoprivredna gazdinstva i firme mogu očekivati prvi konkurs za bespovratna sredstva EU za poljoprivredu IPARD. To je saopćeno na potpisivanju memoranduma o saradnji u procesu evropskih integracija između Kancelarije za evropske integracije i Privredne komore Srbije, 26. januara. U septembru su uvedene savjetodavne usluge firmama za korištenje EU fondova u sklopu Privredne komore Srbije. Ova organizacija dva puta mjesečno organizuje susrete sa kompanijama, na kojima se privrednici obavještavaju o tome šta ih čeka u evropskim integracijama", kazao je Jakšić.
U ovoj godini poljoprivrednicima u Srbiji bi trebalo biti na raspolaganju 15 miliona eura, dok bi do 2020. godine dobili 175 miliona eura bespovratnih sredstava iz IPARD fondova. Međutim, da bi konkurisao poljoprivrednik na svom bankovnom računu mora imati puni iznos novca potrebnog za realizaciju planirane investicije, odnosno iznos novca koji traži od IPARD-a. Biznis plan se predaje za investicije koje premašuju iznos od 50.000 eura, dok je za ostale investicije potreban pojednostavljen biznis plan. Isplata bespovratnih sredstava se vrši jednokratno, ili fazno u slučaju kompleksnijeg projekta.
Hrvatska bilježi rast uvoza proizvoda iz EU
Republika Hrvatska je bila u drugačijem položaju jer je imala mogućnost bescarinskog izvoza bez količinskih ograničenja za sve poljoprivredne i prehrambene proizvode, osim za vino, proizvode od mlade govedine, šećer i neke vrste riba i njihovih prerađevina. Za ove proizvode Hrvatska je imala mogućnost bescarinskog izvoza ili izvoza po sniženoj carini u okviru carinskih kvota.
"Mogućnost bescarinskog izvoza najviše je iskoristio sektor šećera koji je u pretpristupnom razdoblju bio naš najvažniji izvozni sektor. Hrvatska je primjenu SSP-a započela 2005. godine nakon potpisivanja Sporazuma 2001. godine. Protokol o proširenju uz SSP omogućio je Hrvatskoj bescarinski izvoz na tržište 25 zemalja članica EU za sve poljoprivredne i prehrambene proizvode, s iznimkom nekih prehrambenih proizvoda. Također su u određenoj mjeri povećane trgovinske koncesije za uvoz proizvoda porijeklom iz proširene EU za 60 grupa proizvoda", kazali su nam iz Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.
Maja Malić iz Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede kazala je kako su se Hrvatskoj primjenom SSP-a otvorili i izvori finansiranja iz EU iako se još kao država kandidatkinja koristila trima pretpristupnim finansijskim instrumentima: PHARE za izgradnju institucija, privrednu i društvenu koheziju; ISPA za okoliš i saobraćaj i SAPARD za ruralni razvoj. Programom ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. Hrvatskoj je za ruralni razvoj na raspolaganju 333 miliona eura godišnje iz EAFRD fonda (Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj).
"Liberalizacija tržišta povećala je izloženost domaćih proizvođača sve većoj konkurenciji sa stranih tržišta. Za poljoprivredne i prehrambene proizvode porijeklom iz EU danom pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji carine su ukinute te ovi proizvodi slobodno i pod jednakim uvjetima dolaze na tržište RH. I prije ulaska u članstvo EU, uprkos relativno visokoj carinskoj zaštiti, iz EU se uvozilo 70 posto poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pa je bilo za očekivati da će ovaj broj rasti te da će konkurentnost domaćeg prehrambeno-prerađivačkog sektora biti dodatno narušena. Prema podacima o vanjsko-trgovinskoj razmjeni za 2015. godinu uvoz iz EU se povećao te danas čini više od 80 posto od ukupnog uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda", kazala je Malić.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
