Privedene četiri osobe zbog lažnih dojava o bombama u sarajevskim školama
Za dojavu o postavljanju eksplozivne naprave u Ambasadi Kraljevine Holandije sumnjiči se R. E. (1982.) iz Sarajeva koji je dojavu poslao putem emaila. Njemu je oduzet mobilni aparat s kojeg je poslao email 12. februara. Sumnjiči ga se za lažno prijavljivanje, a ispitan je u III PU.
Za dojavu o bombi u Drugoj gimnaziji od 8. februara sumnjiči se maloljetnog V. B. (2001.). On će biti ispitan u svojstvu osumnjičenog, a tereti ga se za krivično djelo ugrožavanja sigurnosti.
Za dojavu o bombi u srednjoj zubotehničkoj školi od 19. marta tereti se maloljetnog S. N. (2002.) koji je ispitan u prostorijama II PU. Sumnjiči ga se za krivično djelo ugrožavanja sigurnosti.
Tokom jučerašnjeg dana uhapšen je M. A. (1995.) rodom iz Tuzle, a nastanjen u Sarajevu, zbog postojanja osnova sumnje da je 20. marta oko 10:55 sati obavijestio MUP Kantona Sarajevo na broj 122 da je u prostorijama Prve gimnazije postavljena eksplozivna naprava. M. A. je predat u Jedinicu za osiguranje objekata i zadržavanje osoba lišenih slobode MUP-a KS.
Protiv navedenih osoba će biti dostavljeni izvještaji o počinjenim krivičnim djelima Tužilaštvu Kantona Sarajevo.
Podsjetimo, od početka 2018. godine do danas primljeno je 14 dojava o postavljenim bombama za koje je utvrđeno da su bile lažne.
"Napominjemo, u posljednjih 14 dana mjeseca marta prijavljeno je ukupno 10 lažnih dojava o postavljenim bombama i to jedna u zgradi Kantonalnog suda u Sarajevu i devet u srednjim školama u Kantonu Sarajevo. Policijski službenici Uprav policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, u svakom pojedinačnom slučaju, izašli su na teren, izvršili kontradiverzioni pregled te je utvrđeno da se radi o lažnoj dojavi. O svim slučajevima obaviješteno je Tužilaštvo Kantona Sarajevo", saopćeno je.
Iz MUP-a KS podsjećaju da se lažne dojave o postavljenim bombama mogu dovesti u vezu s izvršenjem krivičnih djela iz člana 347., 323. i 183. KZ FBiH (lažno prijavljivanje, izazivanje opće opasnosti i ugrožavanje sigurnosti), za koje su predviđene krivičnopravne sankcije od novčane kazne do kazne zatvora do pet godina.
