{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nasilje u porodici se smatralo privatnom stvari

F
16.9.2012. u 10:40
0
1
Nasilje u porodici se smatralo privatnom stvari
0
Nasilje u porodici se smatralo privatnom stvari
Problem nasilja u porodici pokušava se riješti i smještajem ugroženih u sigurne kuće. Kako funcioniraju sigurne kuće za Fenu je govorila Mubera Hodžić-Lemeš, dipl.scr. menadžerica Sigurne kuće koja radi u okviru Ambasade Lokalne Demokratije u Sarajevu.
Kako kaže Hodžić-Lemeš finansiranje Sigurnih kuća nije regulisano zakonom na nivou BiH. Sve Sigurne kuće u BiH su osnovane i egzistiraju u okviru NVO sektora, te s tim u vezi i pitanje finansiranja se rješava na različite načine.

Sigurna kuća u okviru Fondacije lokalne demokratije koja je otvorena 2000. godine se sufinansira od strane Kantonalnog Centra za socijalni rad, a na osnovu protokola o saradnji koji je potpisan između Fondacije Lokalne Demokratije (FLD) Sarajevo, Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo i Kantonalnog centra za socijalni rad. Na taj način se osigurava 60 posto troškova Sigurne kuće. Kanton Sarajevo sufinansira u iznosu od 5 posto a ostalih 35 posto troškova pokrivaju različiti međunarodni i lokalni donatori.

Kad je riječ o statističkim podacima u ovoj Sigurnoj kući u periodu od 2000. godine do augusta tekuće godine je boravilo: 463 žene, 652 djece i 209 djevojaka. Ukupno 1324 žrtve nasilja.

- FLD Sarajevo od 2004. godine vodi SOS telefon za prijavu nasilja i do augusta 2012. godine zaprimili smo ukupno 8603 poziva od čega se 52 poto odnosi na prijavu nasilja u porodici. Putem SOS telefona imali smo iskustva prijave nasilja i od strane muškaraca, uglavnom se radilo o psihičkom zlostavljanju od strane supruga, ističe Hodžić-Lemeš.

Kad je riječ o socijalnom statusu zlostavljanim Hodžić-Lemeš kaže da nasilje u porodici predstavlja široko rasprostranjenu pojavu koja je prisutna u svim društvenim slojevima bez obzira na obrazovni status, starosnu strukturu, zaposlenost..

- Nasilje se dešava i ženama koje su zaposlene, i imaju veći stepen obrazovanja ali one nemaju potrebu za pomoći kroz smještaj u sigurnu kuću. Statistika Sigurne kuće ukazuje da je 70 posto korisnica nezaposleno i ekonomski ovisno od partnera što je bio jedan od osnovnih uzroka ostajanja u zajednici sa njim. Najveći broj korisnica (38 posto) je u starosnoj dobi od 25 do 35 godina i nižeg stupnja obrazovanja (nepotpuna i osnovna škola) 60 posto.

O tome koliko je u našoj sredini "sramota“ priznati da ste zlostavljani i da li je nasilje u porodici sakriva naša sagovornica kaže da kulturološko obilježje porodice u našoj sredini s tradicionalnim obilježjima muško-ženskih uloga uveliko doprinosi da se nasilje u porodici skriva i predstavlja veliku tajnu koju žene niti žele, niti znaju kome, kada i kako otkriti.

"Nasilje u porodici se dugi vremenski period smatralo privatnom stvari jedene porodice što je uvjetovalo toleranciju nasilja od strane društvene zajednice, a oni koji unutar porodice imaju manje moći, a to su žene, djeca i starije osobe gube mogućnost da imaju podršku izaći iz nasilja“.

Po riječima Hodžić-Lemeš u Sigurnoj kući u Sarajevu u toku jedne godine prosječno prođe 100 osoba od toga 35 posto su žene.

- Trajanje boravka korisnika zavisi od rješavanja slučaja. Najveći broj korisnica ostaje do mjesec dana. Nekada to nije dovoljan period a posebno u slučajevima kada žena odluči trajno prekinuti zajednički život. Tada je potreban duži period kako bi se zaposlila i osamostalila te neke klijentice ostanu i do godinu dana.

Žrtve porodičnog nasilja nisu samo žene ili djevojke kako kaže menađerice Sigurne kuće FLD Mubera Hodžić-Lemeš bilo je i slučajeva gdje su počinitelji nasilja bili djeca (sin) prema majci, i slučajeve nasilja od strane svekrve i srodnika muža (braće i sestara) koji žive u zajedničkom domaćinstvu s njima.

Kad je riječ o finansiranju sigurnih kuća od strane federalnog Ministarstva Rada i socijalne politike kako se navodi u pisanoj izjavi ministra Vjekoslava Čambera ovo ministarstvo je za ovu godinu predvidjelo sufinsiranje Sigurnih kuća u iznosu od 162.000,00 KM.

Ova sredstva namijenjena su za šest sigurnih kuća.

Riječ je o sigurnim kućama koje vode FLD Sarajevo, „Žene s Une“ (Bihać), Prihvatilište za žene i djecu u nevolji „Mirjam“ Karitas (Mostar),“Medica“ (Zenica)Udruženje građana „Viva žene“ (Tuzla)Udruženje „Žena BiH“ (Mostar).

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: