Mentalno oboljele ubice u FBiH nemaju gdje da se liječe

KPZ Zenica ne prima duševne bolesnike

"U posljednje tri godine u forenzički odjel KPZ-a Zenica nije primljena nijedna duševno oboljela osoba koja je počinila krivično djelo, niti će biti primljena dok sam ja na čelu ove ustanove. Duševno oboljelim osobama prema Krivičnom zakonu Fedracije BiH je mjesto na liječenju, a ne u zatvoru i ja ne želim da kršim zakon", kazao je Nihad Spahić, direktor KPZ Zenica.

U forenzičkom odjelu KPZ Zenica trenutno se nalazi 21 duševno oboljela osoba.

"Tu 21 osobu sam zatekao kada sam došao na funkciju i oni su još uvijek tu. Ali, ne primamo više nikoga i tražimo način da i ove osobe izmjestimo. Dio u kojem se ove osobe nalaze je izdvojen od zatvora da država BiH ne bi i kazne plaćala jer, naglašavam, duševno oboljele osobe ne smiju biti u zatvoru nego na liječenju", kazao je Spahić, dodajući da su ga nedavno zvali da u forenzički odjel KPZ-a Zenica primi šesterostrukog ubicu Tomislava Petrovića ali da je odbio da ga primi.

Petrović još uvijek nije upućen na liječenje

Naime, 46-godišnji Petrović iz tuzlanskog naselja Lipnica u stanju neuračunljivosti 29. maja 2008. u zaseoku Trstje ubio je šest svojih rođaka, a teže ranio vozača gradskog autobusa. Iako je Vrhovni sud Federacije BiH prije dva mjeseca donio rješenje o produženju njegovog pritvora, koji će trajati sve dok se Petrović ne smjesti u adekvatnu zdravstvenu ustanovu jer boluje od paranoidne šizofrenije, te mora biti pod stalnim nadzorom ljekara, Petrović još uvijek nije upućen na liječenje jer u Federaciji BiH nema takve ustanove.

Rifat Konjić, Petrovićev branilac, kazao je da je zakonska procedura o dužini trajanja njegovog liječenja komplikovana, te da se sa sigurnošću ne može reći koliko će on vremena provesti u bolnici u kojoj se bude liječio.

"Sud je donio odluku da se on za početak upućuje na liječenje u trajanju od šest mjeseci, a postoji mogućnost da kroz neke druge postupke to liječenje traje mnogo duže. Osoba, dakle, u ustanovi boravi onoliko vremena koliko je potrebno da se bolest od koje boluje zaliječi i dok se ne utvrdi da osoba nije opasna za sebe i za okolinu, a potom se pušta na slobodu", kaže Konjić.

Prije agresije na BiH, duševno oboljele osobe koje su počinile krivično djelo smještale su se u ustanovu na Sokocu.

"Ta ustanova sada pripada Republici Srpskoj i bilo je nekih pregovora da se tamo smještaju i duševno oboljele osobe iz Federacije BiH. Mi smo, također, htjeli iz našeg forenzičkog odjela izmjestiti neke osoba i rekli su nas zvati kada bude mjesta, ali nikada nisu nazvali", kazao je Spahić.

U nedostatku adekvatne ustanove mnoge duševno oboljele osobe nakon kratkog liječenja u civilnim bolnicama puštaju se na slobodu, a da nisu ni kako treba izliječene te su tako opet potencijalna prijetnja građanima.

I Nedim Fejzić, ubica iz Hlapčevića, već se ranije liječio, a ako mu sud i nakon tragedije koja se dogodila u blizini Visokog izrekne mjeru liječenja, postavlja se pitanje gdje će se liječiti. Ili će, pak, nakon kratkog liječenja u civilnim bolnicama biti pušten na slobodu, s obzirom da, nakon izricanja mjere liječenja većina zatvora u Federaciji BiH neće da primi duševno oboljele osobe.

"Kada sud izrekne mjeru pritvora dok se vodi istraga mi te osobe moramo držati u pritvoru. Ali, nakon što se podigne optužnica i sud izrekne mjeru liječenja, opet naglašavam, takvim osobama nije mjesto u zatvoru nego u bolnici na liječenju i kod nas niti Petrović, niti Fejzić neće biti primljeni", naglasio je na kraju razgovora direktor KPZ-a Zenica.