"Činjenica da jedan posto najbogatijih posjeduje 82 posto svjetskog bogatstva pokazuje da se kriza nejednakosti u svijetu sve više pogoršava. Prošle godine, polovina čovječanstva, tj. 3,7 milijardi ljudi nije dobilo ništa, što ukazuje da je stanje sve gore, te da bogatstvo milijardera raste šest puta brže od plata običnih ljudi", ističe Žuljević.
Svjetske ekonomije, uz podršku politika, nagrađuju, prije svega bogatstvo, a ne naporan rad ljudi, što dugoročno nije dobro. Nekolicina na vrhu postaje bogatija i bogatija, a milioni na dnu su zarobljeni sa plaćama na ivici siromaštva, umjesto da se navedeno bogatstvo adekvatnom poreskom politikom prerasporedi u rješavanje siromaštva.
"BiH, prema posljednjem istraživanju, ima više od 600 milionera, što je definitivno parametar koji pokazuje da se poreska politika mora radikalno i brzo izbalansirati između opterećenja rada, potrošnje i kapitala, u cilju uspostavljanja nove socijalne ravnoteže. Nama trebaju mjere pravednije raspodjele tereta u društvu, tako da oni koji imaju više, treba da vrate svoj dug društvu koje im je omogućilo da steknu to isto bogatstvo. Kalkulacije pokazuju da bi se neznatnim odricanjem bogatih riješio problem siromaštva, pa se postavlja pitanje gdje je onda sistemski problem da se isto i ne uradi", poručuju Žuljević.
Oporezivanje bogatstva je mnogo brža sistemska mjera, od svih sudova, koja može ispraviti prethodnu upitnu akumulaciju kapitala, te tako ispraviti nepravde u društvu, koje mu sada prijete trajnom neravnotežom.
"Zbog toga je oporezivanje bogatstva u BiH neophodno kao korektivna mjera, primarno, i zbog sistemskih grešaka i zbog stanja koje je dugoročno neodrživo. Postoje instrumenti koji to garantuju, a sve dalje je do volje politike, uz asistenciju struke", rekao je Žuljević.
Realova 17-godišnja nogometna senzacija potpisala bizaran ugovor s djevojkom
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
