FOTO / Žrtve torture ni danas, 17 godina nakon rata, nemaju svoja prava

Sedamnaest godina nakon krvavog rata u BiH, u našoj državi žrtve torture nisu prepoznate kao kategorija koja ima prava. Ne postoji zakon koji bi štitio žrtve torture, niti sveobuhvatna strategija koja bi implementirala ta prava.

Cilj projekta "Zajedno protiv torture u BiH", koji implementiraju Savez logoraša u BiH i UG Vive žene iz Tuzle, u saradnji sa Hrvatskom udrugom logoraša domovinskog rata u Srednjobosanskom kantonu, Savezom logoraša TK i Udrugom zatočenih-Udruženjem logoraša Brčko distrikt, jeste inicirati donošenje zakona o zaštiti žrtava torture na državnom nivou.

"Cilj nam je da predstavnici vlasti priznaju i zaštite prava žrtava torure, ali i da ojačamo mrežu organizacija i institucija civilnog društva u oba entiteta koji rade na pitanjima koja se tiču žrtava torture te promovisati njihovu saradnju", kazala je koordinatorica projekta "Zajedno protiv torture u BiH-Mreža" Suzdina Bijedić.

Jasmin Meškovića, predsjednik Udruženja logoraša TK, ističe kako je populacija žrtava torture u BiH suočena sa diskriminacijom jer ne može ostvariti osnovna prava u okviru postojećih zakonskih propisa. Glavni problemi, navodi Mešković, sa kojima se susreću žrtve torure u BiH su pristup pravdi i dobijanju statusa, te dostupnost različitih oblika zaštite. Žrtve torure nemaju adekvatno riješenu zdravstenu zaštitu, redovna primanja, kao ni prava na povlastice po osnovu lišavanja slobode i pretrpljene torure.

"Nepostojanje zakona je natjeralo logoraše da počnu podnositi tužbe protiv entiteta i zemalja u okruženju. Da je zakon donesen na vrijeme ne bi bilo potrebe za tužbama. Tužbe koje mi zastupamo na prostoru i u nadležnosti općinskih sudova u TK, prema procjeni sudskih vještaka, kreću se oko 1.000 KM po danu provedenom u logoru. U Federaciji tužbe u korist logoraša idu dosta dobro, one se moraju prihvatiti i nemaju zastare. U RS-u sudovi to odbacuju kao zastaru", rekao je Jasmin Mešković.

Doručak sa novinarima je jedna od aktivnosti u okviru projekta X-Press II, čiji cilj je senzibilizacija medija za izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama u našem društvu kako bi, preko medija, utjecali na relevantne institucije da poboljšaju javne politike i prakse prema ovim kategorijama stanovništva.