Zorica Bukinac: BiH nema puno vremena, život je težak za veliki broj ljudi
Bukinac, koja je, praktično, zajedno s ambasadama Njemačke i Velike Britanije bila domaćin ovog sastanka, govorila je za Klix.ba o poruci sastanka te se osvrnula i na aktuelne političke prilike u našoj državi.
Šta nam možete reći o tom sastanku. Koji je set reformi dogovoren?
Taj sastanak nije bio ona vrsta susreta na kojoj bi se dogovorio neki novi set reformi. Sav taj proces počeo je ranije. Radi se o razmišljanju o tome šta se uradilo u proteklom periodu. Šta je ostalo u fazi nekog početka i šta se može učiniti da bi se pravovremeno nastavile reforme. Ovo je bila jedna etapa o procesu koji se nastavlja. Pokušalo se sabrati iskustvo i poruke iz proteklog perioda i kreirati uslove u kojima se može postići pomak koji je BiH u ovom trenutku itekako potreban. Treba razumjeti trenutak u kojem se nalazi BiH na putu prema EU, gdje je država sada i kakva je udaljenost do cilja koji je sama sebi postavila. I prošlim i budućim vlastima je u mandatu da BiH uđe u EU.
Ma kako se zvale te reformske mjere, one moraju biti donesene. To su vitalna pitanja za državu i za građane. Radi se o rješavanju ključnih socijalnih i ekonomskih pitanja. To je ono što treba biti u centru i koalicijskih pregovora i kreiranja programa vlasti u narednom mandatu.
Zašto Brdo kod Kranja i zašto Slovenija?
Pa, naravno da je Slovenija i naravno da je Brdo kod Kranja. Slovenija zato što naša država ima životni interes da BiH bude stabilna i uspješna zemlja. Druga svar, to je naša povezanost, ljudima, kulturom, historijom i ekonomijom. Ne mogu zamisliti budućnost u kojoj je Slovenija uspješna i sigurna zemlja, a da u njenom okruženju budu zemlje u stanju krize. Mi smo u proteklim decenijama iskazali iskrenu naklonjenost prema BiH u kojoj podržavamo njenu ambiciju da bude u EU. To smo radili i kroz bilateralnu saradnju i prije nego što smo postali članica EU.
Kada je riječ o Brdu kod Kranja, tu je već u martu 2010. održan sastanak predsjednika vlada i to je bio prvi korak u procesu koji se nazvao Brdo Brijuni proces. Interesantno je da je jedna od ključnih poruka bila da region mora preuzeti odgovornost za svoj razvoj i budućnost. Poslije toga bilo je više susreta lidera zemalja u tom procesu.
Da li će biti narednih sastanaka, kako će se dinamika dalje razvijati?
Ovaj sastanak je održan na nekom strateškom nivou, što samo po sebi podrzaumijeva da će biti i drugih susreta. O dinamici se sada ne može govoriti. Mislim da ne pretjerujem kada kažem da BiH nema puno vremena. Zemlja se kao društvo suočava s velikim izazovima, ona je ranjiva i u ovom trenutku se nalazi u fazi uspostavljanja vlasti i zato je vrijeme važan faktor. BiH je u procesu dobijanja mišljenja Evropske komisije. Rekla bih da se ova BiH na neki način mora sabrati.
Zato je važno da se što prije formira vlast koja će imati u fokusu, u svom programu ono što su reforme. Jer problemi su ostali isti i poslije izbora. Život u BiH je za veliki broj ljudi težak. Veliki broj ljudi se odlučuje da traži svoju budućnost negdje drugo.
Slovenija ima iskustva i poruke iz svog vlastitog puta prema EU. Svaki put je djelomično specifičan, naravno, ali mi imamo iskustvo koje možemo podijeliti s drugima. Mudro je učiti na greškama drugih. BiH ima priliku za to. Mora imati formiranu vlast koja će nastaviti preuzimanje odgovornosti za strateški cilj. Isto tako važna pouka je da se javnost treba informisati, objasniti ciljeve, razumljivo i jasno, to je odgovorna politika. BiH je u procesu dobijanja mišljenja Evropske komisije i obaveze koje preuzima mora ispuniti.
Također, jedna od poruka je da se većina posla za ispunjenje obaveza mora ispuniti u BiH, a ne u Briselu. Brisel je samo referentna tačka koja procjenjuje vaš napredak i mjesto koje može ponuditi ekspertizu, savjet, saradnju, instrumente pomoći i finansiranje.
Kako vi trenutno gledate ono što je diglo veliku prašinu u dijelu BiH i Hrvatske, a to je izbor Željka Komšića u Predsjedništvo? Premijer RH, kao i hrvatski europarlamentarci lobiraju u EU po ovom pitanju.
CIK je potvrdio konačne rezultate izbora. Mi smo, kada je riječ o izborima, bili posmatrači. Svakako, ono što se moglo vidjeti kroz čitav proces jeste visok stepen nepovjerenja, između raznih nivoa i raznih aktera. Taj visok stepen nepovjerenja koji se izražava i kroz političku praksu dopire i do država članica EU. Vidite, BiH na putu ka EU nije početnik. Iz naše perspektive rasprava o situaciji u BiH može biti prilika da se opet ukaže na ono što je za BiH sada bitno. A to je da ne gubi iz vida starteški cilj i okvir, da s odgovornom politikom i vlastima nastavi reforme i odgovara na izazove s kojima je suočena, od ekonomskih, socijalnih pitanja, pitanja mladih, obrazovanja itd.
Vi se, dakle, ne upuštate u to ko je legitiman predstavnik u vlasti, a ko ne?
Sjećate se da su politički akteri u BiH podsticani na donošenje izmjena Izbornog zakona, ukazivalo se na važnost političkog konsenzusa, na važnost odgovornog odnosa prema pitanjama važnim za državu, ali i cijelom procesu priključenja EU. Dakle, to je već sada neka prošlost. Mi sada u ovom trenutku možemo samo potaknuti na odgovornost svih aktera u ovom procesu. Treba podsjetiti da institucije čine dio pravne države. BiH ima instituciju koja ima odgovornost u procesu implementacije izbora. Donijela je odluku o izbornim rezultatima, sada slijede druge. Položaj te institucije u sistemu treba poštovati. Dodala bih i da se, bez obzira na političke ili ideološke razlike, politički akteri u BiH moraju složiti, a deklarativno već jesu, o tome šta je cilj ove zemlje.
Već ste u prethodnim odgovorima zapravo pojasnili kakav je odnos Slovenije prema BiH. Ima li se tu još nešto dodati?
Ovdje sam više od godinu. Iskustveno mogu govoriti o tome da povezanost Slovenije i BiH nije samo floskula, ona je opipljiva. Iza toga nema neke skrivene agende. Nama je stalo da BiH uspije, baš zbog te povezanosti. Trenutno je jedini način upravo taj proces priključenja EU. To je najbolja razvojna strategija za BiH. BiH se može osloniti na našu podršku. Ali to je neki aktivan odnos. Imamo mnoštvo primjera koje BiH možemo ponuditi i objasniti i to treba iskoristiti.
