Zoran Đerić
Stepen zaštite zdravlja ljudi podignut je u posljednjih nekoliko godina na viši nivo zahvaljujući djelovanju Agencije za sigurnost hrane BiH, ali ukoliko hitno ne bude uspostavljena čvrsta saradnja sa nadležnim organima koji se bave ovom problematikom na svim nivoima doći će do haosa u ovoj oblasti, poručuju iz Agencije za sigurnost hrane.
"U lancu institucija koje se bave sigurnošu hrane i njenom kontrolom Agencija radi kao njihova kontaktna tačka. Sve karike, međutim, moraju biti čvrsto uvezane, ali se, nažalost, dešava da povremeno iz tog lanca ponekad iskoči što onda direktno prijeti zdravlju građana", objasnio je Đerić u intervjuu SRNI, odbacujući svaku pomisao da bi politika trebali da "miješa prste" u ovu oblast.
Saradnja, ipak izostaje, tvrdi Đerić i sve zavisi od dobre volje pojedinaca , čak i lobista. "Ona mora biti mnogo čvršća, povezanija i stalna, a BiH je dobijanjem Agencije za sigurnost hrane BiH prvi put dobila instituciju koja osigurava visok stepen zaštite ljudi, njihovog zdravalja i potrošača na području cijele BiH", objašnjava Đerić.
On je pojasnio da selektivni pristup pitanjima u vezi saigurnošću hrane koji u BiH imaju određene institucije vodi do haosa, zbog čega se može desiti da nećemo biti sigurni šta svakodnevno jedemo ukoliko ta praksa bude nastavljena.
Đerić je napomenuo da je Agencija od osnivanja 2006. godine uradila više od 70 propisa, stvorila preduslove za proizvođače mlijeka da mogu da izvoze...
"Ima, međutim, nešto drugo, osim, sistema u Agenciji - imamo Kancelariju za veterinarstvo, Upravu za zaštitu zdravlja bilja i druge nadležne druge organe pa bilo ko da zakoči u tom sistemu sve pada u vodu. A sve se to i dešava" - navodi Đerić.
Komentarišući činjenicu da iz Agencije često upozoravaju građane da obrate pažnju na deklaraciju proizvoda, kakve nema npr. na mesu, a na što potrošači neprestano upozoravaju, Đerić je rekao da su svi bitni propisi s tim u vezi pripremljeni u Ageciji (npr. mikrobiološki kriteriji na hranu bez kojeg nijedna država ne može da funkcioniše i sl.).
"Pravilnik o mesu i proizvodima od mesa lično sam pisao, pošto sam kompetentan da to činim nakon 33 godine bavljenja ovim poslom. Ali, pravilnik stoji negdje u ladicama, jer nailazimo na nerazumijevanje u pojedinim institucijama i nadležnim organima", rekao je Đerić.
Kada su pitanju propisi, Agencija ih ne donosi nego priprema na bazi procjene rizika, na osnovu svih naučnih saznanja koja egzistiraju u svijetu i na osnovu kojih se donose propisi. Postoji, međutim, problem - u BiH se i dalje , u ovom segmentu, radi na bazi propisa starog 40 godina.
"Kada donosite propise morate primjenjivati određene standarde koji se odnose na sigurnost hrane, ali Agencija ne donosi propise nego Savjet ministara na naš prijedlog koji smo dali u sardanji sa nadležnim organima entiteta i Brčko ditrikta. U tome je suština i od njih treba tražiti odgovor na ovo pitanje", rekao je Đerić i dodao da građani moraju znati na čiju adresu moraju da se obrate kad su ovi problemi u pitanju.
U Agenciji rade stručnjaci, tri doktora nauka, koji su u zvanju docenta, sedam magistara, troje specijalista i drugih stručnjaka raznih profila koji jako dobro znaju svoj posao.
Agencija je jedina institucija koja ima kapacitet da rješava ovakve stvari, kao i probleme kada je u pitanju širenje neke bolesti ili trovanja na podrčju cijele BiH.
Komentarišući tvrdnje da u Agenciji još nisu formirani naučni odbori, što podrazumijeva da ova agencija ne posjeduje bilo kakava ekspertska mišljenja kada je riječ o sigurnosti hrane, Đerić je podsjetio da je Agencija već godinu dana na privremenom finansiranju.
"Mi smo u posljednjih godinu dana praktično na privremenom budžetu i sve naše aktivnosti su svedene na održavanje institucije. Ove godine bilo je planirano da se uradi monitoring hrane na području cijele BiH kako bismo dobili sliku o tome šta to naši građani konzumiraju, ali mi to nismo mogli da provedemo, jer smo na privremenom finansiranju", objasnio je Đerić.
On napominje da Agencija nikada nije donijela nijedan akt, a da se nije konsultovala sa akademskom zajednicom BiH - sa profesorima univerziteta u Banjaluci, u Sarajevu, u Tuzli, Zvorniku. Gdje god postoje institucije koje se bave hranom i problemima vezanim za hranu - tražena su mišljenja.
U uslovima kada ne funkcioniše ništa, ne može se tražiti da se formiraju naučni odbori koje treba platiti, a Agencija to nije bila u mogućnosti.
"Trebalo bi da imamo osam naučnih odbora, naučno vijeće što znači još oko 80 ljudi - ko će to da plati?", pita Đerić i dodaje da bi sve palo na teret građana.
Đerić napominje da je Agencija dobila "veliki šamar" iako su ispoštovani svi zahtjevi o uštedama, koje Savjet ministara stalno postavlja zajedničkim institucijama.
"Odgovorno tvrdim da je Agencija za sigurnost hrane BiH jedina institucija koja je opravdala postojanje, jer sve radi javno i kontaktna je tačka onih koji su spremni da sarađuju i koji su zainteresovani za ovu oblast", kaže Đerić.
On podsjeća da, kada je riječ o sigurnosti hrane u BiH, Zakon o hrani BiH koncipiran kao ekvivalent zakonu EU.
"BiH je potpisnik Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i mnoga poglavlja se odnose na sigurnost hrane, a ono što mi želimo jeste da upravo to pravno nasljeđe o hrani iz Evrope prenesemo i u zakonodastvo BiH" - rekao je Đerić.
Đerić ponavlja da saradnja svih nivoa mora biti bolja, jer će u suprotnom, kontrola i sigurnost hrane u BiH stići u haos iz kojeg će biti teško izaći.
Agencija za sigurnost hrane BiH formirana je na osnovu Zakona o hrani BiH iz 2004. godine, a sa radom je počela 2006. godine. Prihvatila se svih obaveza iz tog zakona i nastoji da i ovih dana formira i organizacione jedinice u Brčkom, Sarajevu i Banja Luci, kako bi lakše funkcionisali, bili bliže proizvođačima, potrošačima i svima onim koji su zainteresovani, a koji traže odgovore na pitanja u vezi sa hranom, odnosno za ono čime se Agencija bavi.
Možda vas zanima
