BiH
0

Zoran Bečić sahranjen na groblju Lav

FENA
Sarajevo je danas na groblju Lav ispratilo na posljednji počinak Zorana Bečića. Bečića glumca, čovjeka, džentlimena-čovjeka koji je znao kako diše ovaj grad.

I ovaj grad je znao i volio Zorana. Zato je groblje bilo pretijesno da primi sve one koji su se sa «svojim Zoranom» željeli oprostiti.

Glumica Vesna Mašić opraštajući se od prijatelja, partera na sceni, čovjeka iznad svega, rekla je da se danas nalazimo u danu u kojem ne želimo biti, da sanjamo san koji ne želimo dosanjati. "Idi dragi prijatelju tamo gdje moraš, mi koji te volimo ugradićemo te u sebe sa ljubavlju." - rekla je Mašićeva.

Direktor Narodnog pozorišta, Gradimir Gojer podsjetio je da pravda može da zakaže, i tada se desi da odlaze najčestitiji, najbolji među nama.

Zoran Bečić, rekao je Gojer, bio je glumac kojeg su voljeli i intelektualci, i sarajevski hamali i šaneri. Za života je postao legenda i ljubimac grada. Ipak, rekao je Gojer, Bečić nije otišao, jer ostao je u našim srcima. Zato ne treba plakati nego ga ispratiti uzdignuta čela.

Zoran Bečić preminuo je prije dva dana od posljedica srčanog udara. Smrt ga je zatekla na funkciji direktora Drame Narodnog pozorišta Sarajevo, prvak Drame i jedan od najistaknutijih bh. pozorišnih, filmskih i televizijskih glumaca. Rođen je 2. aprila 1939. godine u Čačku.

Diplomirao je na Akademiji za pozorište, radio, televiziju i film u Beogradu.

U bogatoj teatarskoj karijeri bio je član Narodnog pozorišta Sarajevo, Beogradskog dramskog pozorišta i Kamernog teatra 55 u Sarajevu, kao i dubrovačkog kazališta Marin Držić.

Igrao je na svim bh. profesionalnim scenama, gostovao u ansamblima Narodnog pozorišta Tuzla, Bosnaskog narodnog pozorišta Zenica…

Tumačeći široki teatarski repertoar Zoran Bečić je ostvario čitav niz zapaženih uloga, među kojima se ističu one u predstavama Vjenčanje Vitolda Gombroviča, Bašeskija Jana Berana, Priče iz Bečke šume Edena fon Horvata, Omer paša Latas Duška Anđića, Partija remija Li Koburna, Legenda o Ali-paši Čolakovića, Soba Irfana Horozovića, Svila Alesandra Barika, Ubistvo u noćnom vlaku Mirka Kovača, Roman o Londonu Crnjanskog, Na božijem putu i Majka Muradbegovića, Hrvatski Faust Slobodana Šnajdera, Tvrđava Meše Selimovića, Hanka Isaka Samokovlije, Djelidba Skendera Kulenovića, Idiot Dostojevskog, Mrtve duše Gogolj, Katarina, posljednja večera Ibrahima Kajana, Zid Sartra, Pješice, Mrožeka, Tartif Molijera, Lutkino bespuće Safeta Plakala, Kraljevo Miroslava Krleže…

U bogatom opusu Zorana Bečića izdvajaju se i televizijska ostvarenja, među kojima mu je ono u Vizi za budućnost donijelo naklonost najšire televizijske publike.

Televizijski i radijski opus Bečićevih uloga, zamaman je, a njegov doprinos govorenju lirike na radijskim valovima je vjerovatno nenadmašan u našim okvirima.