Nacionalni spomenik
1.5k

Zgrada nekadašnje željezničke stanice na Bistriku uskoro će biti obnovljena

Piše: A. B.
(Foto: N.G./Klix.ba)
Uskoro počinje renoviranje i restauracija nekadašnje zgrade željezničke stanice u sarajevskom naselju Bistrik, a prije nekoliko mjeseci Grad Sarajevo je pokrenuo inicijativu da se utvrdi u kojem pravnom statusu je objekat, kako bi se krenulo sa radovima.

Bistričku stanicu izgrađenu davne 1906. godine, sve više nagriza zub vremena, a od jednog dijela objekta ostale su samo ruševine. Ona je 2006. godine proglašena nacionalnim spomenikom, a gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka naglasio je da će za njenu obnovu biti potrebno uključiti više nivoa vlasti, kao i to da je već ostvarena komunikacija sa potencijalnim donatorima i partnerima u realizaciji ove ideje.

"S tim u vezi, Gradska uprava je već poduzela niz koraka i ostvarila brojne kontakte kako bi se pronašao najbolji način za realizaciju te inicijative. Postoji i idejni nacrt projekta po kojem bi se ovaj sada oronuli, a nekada reprezentativni objekt, mogao pretvoriti u značajnu kulturnu instituciju i turističku atrakciju", rekao je Skaka.

Obnova Bistričke stanice bitna je kako za građane, tako i posjetioce Sarajeva

Arhitektica i viša asistentica na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu Elša Turkušić Jurić bila je glavni incijator proglašenja zgrade Bistričke stanice nacionalnim spomenikom. Također, glavna tema njenog diplomskog rada bila je revitalizacija nekadašnje željezničke stanice na Bistriku, a istraživanjem je otkrila vrijednosti samog objekta kao i potencijal lokacije. Arhitektica Jurić je istakla da je objekat još u relativno autentičnom stanju i da se karakteristike nekadašnjeg vremena još mogu spasiti.

"Mislim da bi to bila jedina Željeznička stanica iz perioda Austro-Ugarske kada su željeznice počele kod nas da dolaze da bi bila obnovljena. Kada hodate Srednjom, Centralnom i Istočnom Evropom imate veliki broj tih očuvanih Željezničkih stanica koje su obnovljene i koje su zapravo još u funkcijama, a ona nije u funkciji i možda je to uzrokovalo da bude u ovako lošem stanju, ali mislim da bi bilo jako lijepo da se obnovi kao sjećanje na Željezničke stanice", kazala je Jurić.

S druge strane, navela je Jurić, Bistrička stanica ima fantastičan položaj unutar gradske zone, na uzvisini je, a opet je od centra grada udaljena najviše 15 minuta, zatim se pružaju lijepe panorame od tog objekta prema Sarajevu, ali i obrnuto. Dodala je da bi Bistrik i njegovi mještani imali koristi od obnavljanja stanice, a i istoimena ulica bi dobila pješački karakter, a ne samo saobraćajni.

"Mislim da bilo koja funkcija tog objekta može biti povoljna za tu lokaciju, da lokalna zajednica, građani, ali i posjetioci Sarajeva mogu imati koristi od njega. Dakle, može biti muzej, restoran, biblioteka ili čak neki kulturni centar, ali je bitno da se oživi ta lokacija jer mještani sa tog dijela grada nemaju nikakvo mjesto okupljanja, gdje bi se dešavale neke aktuelnosti iz društva, kulture, umjetnosti, gdje mladi ljudi mogu kvalitetno provoditi svoje vrijeme. Naravno, pod uslovom da ljudi koji tu stanuju još od prije početka posljednjeg rata u BiH nađu adekvatan smještaj", pojasnila je Jurić.

Gradonačelnik Skaka naveo je kako su čelnici Grada Sarajeva rade na utvrđivanju imovinsko-pravnih odnosa s obzirom na to da su objekti unutar same bistričke stanice otkupljeni u većem dijelu. Zbog toga će se morati iznaći rješenje za trajno zbrinjavanje porodica koje tu žive.

"Neki od drugih nivoa vlasti su također, pokazali interes i volju da tome doprinesu, pogotovo kada je riječ o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa. Namjera ovih aktivnosti jeste da se pronađe najefikasniji i najbolji put ka obnovi ovog nacionalnog spomenika, kao vrijednosti koju Grad Sarajevo želi sačuvati i učiniti održivim za generacije koje dolaze", zaključio je Skaka.

Posljednji voz sa Bistričke stanice ispraćen 1978. godine

Zgrada željezničke stanice Bistrik izgrađena je nakon što su austrougarske vlasti 1882. godine željeznicom uvezale Sarajevo sa Slavonskim Brodom i Budimpeštom. Tada se stvorila potreba da se sa Sarajevom povežu i istočni dijelovi BiH, gdje su, uz granicu sa Srbijom, bili stacionirani vojni garnizoni.

Od tada postaje jedan od simbola grada na Miljacki, a posebno mjesto nalazi na razglednicama Sarajeva.

Ova zgrada se pojavljivala i u nekoliko partizanskih filmova, među kojima je najpoznatija scena iz filma Valter brani Sarajevo koja ju je i proslavila.

Pored stanice se nalazio i mali objekat gdje su lokomotive Ćire podmazivane i snabdijevane vodom. I sada je na istom mjestu kao i prije 40 godina kao da čeka tog istog Ćiru kojeg su početkom avgusta 1978.godine Bistričani u suzama ispratili posljedni put.