Zeničko-dobojski kanton za pet godina izgubio 9.200 stanovnika, starijih više nego djece
Prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku (FZS), Zeničko-dobojski kanton je sredinom 2025. godine imao 348.073 stanovnika. Sredinom 2020. godine procjena je bila 357.275 stanovnika, što je pad od 2,6 posto.
Podaci su objavljeni u publikacijama "Zeničko-dobojski kanton u brojkama" za 2021. i 2026. godinu, koje uglavnom donose podatke za prethodnu godinu.
Starijih više nego djece
Najveća promjena je u starosnoj strukturi. Sredinom 2020. godine u kantonu je živjelo 54.976 djece do 14 godina i 53.966 osoba starijih od 65 godina. Pet godina kasnije djece je 49.467, a starijih od 65 godina 62.649.
Udio starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu porastao je s 15,1 na 18 posto. Broj stanovnika radne dobi, od 15 do 64 godine, smanjen je za 12.376.
Od 12 općina i gradova broj stanovnika porastao je samo u Tešnju, sa 43.897 na 43.981. Najveći pad ima Vareš, koji je izgubio 820 stanovnika ili 10,6 posto i sada ih ima 6.903. Slijede Olovo s padom od 8,5 posto i Breza s padom od 5,1 posto. Zenica je pala sa 109.093 na 106.491 stanovnika.
U 2025. godini u kantonu je bilo 3.068 živorođene djece, a 2020. godine 3.259. Umrlo je 3.789 osoba, pa je prirodni priraštaj bio negativan za 721. Broj razvedenih brakova porastao je s 281 na 352.
Plate više za 74 posto
Prosječna neto plata u kantonu u 2025. godini iznosila je 1.430 KM, a 2020. godine 820 KM. Prosječna bruto plata u 2025. bila je 2.210 KM.
Najveći rast imale su plate u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, gdje je prosjek porastao sa 450 na 1.028 KM, te u trgovini, sa 597 na 1.170 KM. U prerađivačkoj industriji, u kojoj radi najviše ljudi, neto plata porasla je sa 656 na 1.248 KM.
Broj zaposlenih se pritom gotovo nije mijenjao. U 2025. godini prosječno je bilo 81.577 zaposlenih, a 2020. godine 82.073. U rudarstvu radi 27 posto manje ljudi nego prije pet godina, odnosno 3.268 umjesto 4.488.
Najveća prosječna neto plata u 2025. bila je u Varešu, 2.060 KM, gdje je broj zaposlenih porastao sa 1.228 na 1.698. Najniža je bila u Doboj-Jugu, 1.222 KM.
Na evidenciji službi za zapošljavanje u decembru 2025. bilo je 46.471 nezaposlenih, 17 posto manje nego u decembru 2020. godine, kada ih je bilo 56.159. Od ukupnog broja nezaposlenih 29.379 su žene.
Izvoz veći od uvoza
Prema prethodnim podacima Uprave za indirektno oporezivanje, koje prenosi FZS, firme iz kantona su u 2025. godini izvezle robu vrijednu 2,37 milijardi KM, 72 posto više nego 2020. godine. Uvoz je porastao 58 posto, na 2,26 milijardi KM, pa kanton sada izvozi više nego što uvozi. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 105,2 posto, a 2020. godine bila je 97 posto.
Izvoz u Hrvatsku porastao je sa 142 miliona KM na 546 miliona KM, pa je Hrvatska postala najveće izvozno tržište kantona, ispred Njemačke s 447 miliona KM. Izvoz iz djelatnosti vađenje ruda i kamena porastao je sa 2,4 miliona KM na 301 milion KM.
Investicije pravnih lica u nova stalna sredstva u 2024. godini iznosile su 1,13 milijardi KM, više nego dvostruko u odnosu na 2019. godinu, kada su bile 507,6 miliona KM. Od toga je 582 miliona KM uloženo u građevinarstvu.
Više turista i automobila
U 2025. godini kanton je posjetilo 83.352 turista, koji su ostvarili 215.060 noćenja. U 2019. godini, posljednjoj prije pandemije, dolazaka je bilo 38.852, a noćenja 125.317. Broj ležajeva porastao je sa 1.381 na 2.006.
Registrovanih vozila u kantonu je 126.398, gotovo 18 posto više nego 2020. godine. Od 107.964 putnička automobila, 73.326 ih je starije od 15 godina.
U osnovne škole kantona ove školske godine upisano je 29.385 učenika, 2.389 manje nego u školskoj 2020/21. godini. Broj srednjoškolaca je gotovo isti, 12.537.