Zenica: Povećan broj malignih oboljenja, podaci o zagađenosti nedostupni javnosti
U izvještaju koji je dostavljen Ministarstvu zdravstva obuhvaćen je period od deset godina, počevši od 2005. godine kada je na području Zenice registrovano 278 malignih neoplazmi ili karcinoma. Narednih godina broj oboljelih je varirao, dok su prošle godine registrovana 403 karcinoma.
Iz Ekoforuma Zenica su izjavili da je broj oboljelih od karcinoma na području grada Zenice veći od prosjeka Zeničko-dobojskog kantona i Federacije Bosne i Hercegovine.
"Institut za zdravlje i sigurnost hrane ZDK tvrdi da postoje veliki propusti u pogledu nepravovremenosti te neadekvatnog popunjavanja prijavnih obrazaca od zdravstvenih ustanova", dodaju iz Eko Foruma Zenica.
Petogodišnje istraživanje pokazalo zagađenost tla
Istraživanja provedena u periodu od 2011. do 2015. godine pokazala su zagađenost zemljišta i biljnog materijala, kao i mlijeka, na 12 lokacija na području Zenice. Na lokacijama Tetovo, Pehare i Gradišće zagađenja tla teškim metalima su zabilježena u tolikoj mjeri da nisu preporučljiva za uzgajanje biljaka za ljudsku i životinjsku ishranu.
Predstavnik Eko Foruma Zenica Samir Lemeš je kazao kako još uvijek nije utvrđena direktna veza povećanja broja malignih oboljenja za zagađenjem.
"Imamo samo godišnje izvještaje iz prethodnih godina koji su utvrdili da je tlo u neposrednoj blizini željezare prekomjerno zagađeno i da neke biljne kulture nisu za ljudsku upotrebu. Zbirni izvještaji za pet godina, koji sadrže i preporuke za stanovništvo, još nisu javno dostupni. Imamo podatak da je u Zenici rastući broj kancerogenih oboljenja, da je broj oboljelih veći i od prosjeka kantona i od prosjeka federacije, ali se još ne može utvrditi direktna veza sa zagađenjem, jer Kantonalni institut za zdravlje i sigurnost hrane još nije počeo realizaciju projekta predviđenog strategijom zdravstva ZDK - istraživanje utjecaja zagađenja na zdravlje", izjavio je Lemeš.
Ishrana, stres, duhan...
Prema njegovim riječima, zagađenje može dovesti do zdravstvenih problema i povećati broj oboljelih.
"Može se sa sigurnošću reći da kancerogena oboljenja ne nastaju brzo, nego se javljaju nakon dugogodišnje izloženosti zagađenju. U kombinaciji s drugim faktorima rizika (način ishrane, stres, duhan i sl.) zagađenje zaista može dovesti do zdravstvenih problema i povećati broj oboljelih. Osim kancerogenih, ne smiju se zaboraviti ni druga oboljenja koja također nastaju dugotrajnim izlaganjem zagađenom zraku, vodi i tlu: respiratorna, kardiovaskularna pa čak i mutagena (genetski poremećaji). Zato je veoma važno imati javno dostupne rezultate istraživanja koja se kod nas nažalost provode malo ili nikako", pojašnjava Lemeš te dodaje:
"Zanimljivo je napomenuti i činjenicu da su se koncentracije teških metala u tlu u periodu kad željezara nije radila smanjile ispod dozvoljenih granica, da bi se nakon pokretanja integralne proizvodnje vratila na iste pa čak i veće koncentracije nego prije 1991. godine".
Za kraj razgovora Lemeš je dodao kako još uvijek nisu javno dostupni izvještaji Federalnog agropedološkog zavoda o zagađenju tla teškim metalima i pesticidima i Federalnog zavoda za poljoprivredu o zagađenju poljoprivrednih kultura. Oba izvještaja je usvojila Vlada FBiH, ali još nisu došli ni na dnevni red gradskog vijeća niti su dostupni javnosti.
