Žene učestvuju u političkom životu BiH, ali ih stereotipi sprečavaju da preuzmu liderske uloge

Izborni zakon BiH zahtijeva da na izbornim listama mora biti najmanje 40 posto kandidata manje zastupljenog spola, što su u BiH uvijek žene.

Analiza o zastupljenosti političarki na predstojećim izborima u oktobru, koja je predstavljena danas u okviru početka kampanje "Izvan fokusa", pokazala je da se na izbornim listama nalazi 42,2 posto žena. Poređenja radi, žene čine 51 posto stanovništva BiH.

Cilj kampanje je povećati vidljivost političarki, a ova aktivnost provodi se u sklopu Zajedničkog programa Akcelerator rodne ravnopravnosti, koji provode agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini: UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF, uz finansijsku podršku EU te vlada Danske i Švedske, u saradnji s Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, Centrom za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske i Gender centrom Federacije BiH.

Jedan od najznačajnijih rezultata analize pokazao je da su svega 15,5 posto žena nositeljice kandidatskih lista. Međutim, velike su oscilacije po kantonima. Najviše žena nositeljica ima u Unsko-sanskom kantonu (35,3 posto), dok ih je najmanje u Zapadnohercegovačkom kantonu, gdje nijedna žena ne nosi kandidatsku listu.

Posmatrajući prvih pet mjesta na kandidatskim listama, žene su najčešće na drugom i petom mjestu, dok muškarci dominantno zauzimaju prvu i treću poziciju.

Od 10 kandidata za člana Predsjedništva BiH, dvije su žene; a od 12 kandidata za predsjednika RS-a, samo je jedna žena.

Sveukupna statistika o zastupljenosti žena na ovogodišnjim izborima pokazuje pad u odnosu na 2022. godinu. Osim pada njihovog učešća, za 6,1 posto je manje i nositeljica kandidatskih listi.

Žene su prisutne u političkom životu, ali zbog stereotipa često ostaju nevidljive

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić istaknula je da nije dovoljno samo omogućiti ženama da budu prisutne u političkom životu, nego je također potrebno stvarati uslove u kojima žene mogu biti prepoznate kao liderke i ravnopravne sa svojim muškim kolegama.

"Pored zakonskih garancija, potrebno je ulagati i u konkretne programe koji ženama omogućavaju da razvijaju svoje liderske kapacitete, grade vidljivost i povećaju učešće u političkom životu. Kroz ovaj program pažnju usmjeravamo na prepreke s kojima se žene suočavaju kada žele napraviti iskorak u političkom životu", kazala je Filipović-Hadžiabdić na predstavljanju analize.

Ambasador Kraljevine Danske u BiH Åge Sandal Møller naglasio je da jednako političko učešće muškaraca i žena predstavlja osnovni stub demokratije u državi.

"Demokratija napreduje kada žene i muškarci imaju iste prilike da učestvuju u političkom životu. Kada pola populacije stoji sa strane, onda demokratija biva oslabljena", istaknuo je on.

Ambasador također navodi primjer Danske koja je uspjela postići jednako učešće oba spola u političkom životu, ali naglašava da je za to bilo potrebno vrijeme.

"Na posljednjim izborima su žene osvojile 48 posto mandata u parlamentu. To jeste historijski broj, ali se to nije desilo preko noći, nego su bile potrebne desetine godina kulturoloških promjena", kazao je on.

Zatim je ukazao na lošu statistiku u BiH, koja kaže da svega 16,6 posto mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH pripada ženama.

"Često su kvalificirane žene prisutne, ali ostaju nevidljive zbog stereotipa i pretpostavki o tome ko treba biti lider. Cilj kampanje nije da kažemo ljudima kako da glasaju, nego da povećamo vidljivost žena", istaknuo je danski ambasador u BiH.

Predstavnica UN Women u BiH Jo-Anne Bishop naglasila je da biti prisutan nije isto što i biti u fokusu.

"Žene su već dio političkog života u BiH, one su kandidatkinje, izabrane predstavnice, članice političkih stranaka, aktivistice. Ipak, njihov utjecaj nije jednak u smislu donošenja odluka i vidljivosti. Upravo je to ideja kampanje, ona se ne tiče samo prisutnosti žena, nego i činjenice da se nešto treba desiti kao posljedica tog prisustva", rekla je Bishop.