Generalni štrajk 2.9.
59

Zdravstveni radnici odgovorili Vladi KS: Od februara smo vas vukli za rukav

M. N.
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Više od 3.000 radnika u zdravstvu koji su članovi Sindikata radnika u zdravstvu KS odlučili su stupiti u generalni štrajk 2. septembra nakon neuspjelih pregovora s Vladom KS koji traju od februara ove godine zbog nepotpisivanja kolektivnog ugovora s boljim uvjetima.
Predsjednik ovog sindikata prim.dr. Edo Selimić podsjetio je da su granski kolektivni ugovor potpisali 2017. godine nakon 22 dana štrajka. Cijelu 2017. godinu su vršili pregovore da bi 7.11.2017. taj ugovor bio potpisan, a sedam dana nakon ugovor je potpisao i Sindikat doktora medicine i stomatologije KS. Ugovor je istekao nakon godinu i dana i prema Zakonu o radu on se produžio 90 dana. Njegova pravovaljanost je istekla 7.2.2019. godine.
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba

"Od tada do danas smo ih vukli za rukav da pregovaramo. Vlada KS je napravila petočlani tim u kojem je bila ministrica pravde Lejla Brčić, ministrica zdravstva Amela Sofić, ministar finansija Amel Kovačević, ministar rada Malik Garibija i tadašnji direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Samir Turković. Prvi i jedini sastanak u punom sastavu održan je i februaru i više nikada. Dođe jedan ili drugi, pukla koalicija, promijenili se direktori ZZO pa čekaj novog i tako. Došli smo dovde. Pregovaranja nema, nema suda i treća mogućnost nam je bila štrajk", kazao je Selimić.

Ispunili su i zahtjeve prethodne i ove vlade da naprave jedan kolektivni ugovor za oba sindikata i u njemu se nalaze sva prava iz oba kolektivna ugovora. Za koeficijente uzeli su osnov iz doktorskog kolektivnog ugovora u kojem specijalista ima koeficijent 5,40, odnosno po starom dobrom pravilu iz 2017. godine 1:4 (četiri plate radnice higijeničarke jedna plata specijaliste).

"Pokušali smo da ispravimo nepravdu iz 2017. godine kada je doktorski sindikat uvedene i otišao s koeficijentom 1,1 i izborili smo se 2018. godine za povećanje od 0,30 ali je ostao nesrazmjeru koeficijentima. Neistina je ono što je rekao ministar finansija da Vlada nije u prilici da iz budžeta za 2020. godinu osigura dodatnih 31 milion KM. On bi kao ministar trebao znati da se mi ne finansiramo iz budžeta već iz fonda Zavoda zdravstvenog osiguranja KS", istakao je.

Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba

Štrajk su nadležnima najavili prije 10 dana i dali mogućnost pregovora, ali im je novi direktor ZZO KS Sakib Katana saopćio kako Vlada nudi samo ona prava koja u imali do sada, odnosno ona iz 2017. godine uz povećanje od 0,30 za koje su se izborili u 2018. godini.

"Nisu nam ništa ponudili niti smo razgovarali o satnicima, koeficijentima, bilo čemu. Sada smo u poziciji da nažalost ponovo posežemo za štrajkom da bismo osigurali svoja prava", rekao je Selimić.

Istakao je kako je dokaz o tome koliko ova Vlada brine o pacijentima i radnicima činjenica da o budžeta KS koji iznosi više od milijardu KM, planiraju izdvojiti samo 10 miliona za zdravstvo. Održavanje press konferencije u Domu zdravlja iz Sindikata radnika u zdravstvu smatraju pritiskom kako uposlenici ne bi stupili u štrajk.

Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba

Za sve njihove zahtjeve, a koji se tiču svih uposlenika u zdravstvu (ljekari, medicinari, nemedicinski radnici, KCUS) na godišnjem nivou je potrebno 29 miliona KM. Na ovo je, prema njihovim riječima, pristala i tadašnja v.d. direktorica ZZO KS Zilha Ademaj.

"Upošljavaju nove radnike kako bi nas rasteretili, ali to se dešava jer godinama nije vođena kvalitetna kadrovska politika. I kada neko od specijalista ode u penziju oni umjesto njega dovedu npr. vozača. Niko nije vodio računa o tome iako smo upozoravali da ćemo ostati bez stručnih kadrova. O političkom zapošljavanju da ne govorim. I sada kada dobijemo mladog specijalistu on položi treći stepen u Goethe institutu i ode u Njemačku. I ne otišli kada im tamo nude veće plate i prava", rekao je Selimić.

Što se tiče rada za vrijeme generalnog štrajka, poručeno je da pacijenti neće ispaštati i da će se vršiti čak i vakcinacija koja se ne smatra hitnom mjerom.

"Kada smo 2017. godine štrajkovali 22 dana radili smo kapacitetom od 80 posto", poručio je Selimić.