Zbog pada finske vlade hrvatski ministri već predsjedavaju u EU, najavili "usmjeravanje" BiH

Tako je i jučer ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman predsjedavao Vijećem za saradnju s Kirgistanom, a danas će predsjedavati istim formatom sastanka s Tadžikistanom, dok je prošle sedmice državni sekretar Josip Bilaver predsjedavao Vijećem za promet, telekomunikacije i energetiku.

Vijeće za vanjske poslove EU, u kojem sjede šefovi diplomatije svih država članica, jedino je koje nema rotirajućeg, već stalnog predsjedavajućeg – visokog predstavnika EU – a jučer je bio prvi sastanak za novog čovjeka na toj dužnosti, Španca Josepa Borrella. On je, u pismu upućenom ministrima vanjskih poslova uoči svog prvog sastanka Vijeća za vanjske poslove EU, kao jedan od prioriteta u svom radu najavio i usmjeravanje Bosne i Hercegovine na "put prema stvarnoj stabilnosti", prenosi Večernji list.

"Moramo usidriti Zapadni Balkan unutar EU. Moj će prioritet biti rad na sveobuhvatnom sporazumu između Kosova i Srbije, kao i stavljanje Bosne i Hercegovine na put prema stvarnoj stabilnosti. Moramo se dogovoriti kako voditi proces proširenja. Angažirat ću se sa svima na tome da postignemo rješenje do Zagrebačkog summita sljedeće godine", napisao je Josep Borrell u pismu kojim je započeo svoj mandat.

Proces proširenja zapeo je u slijepu ulicu nakon francuske blokade otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što su kao pogrešku otvoreno kritikovale razne druge države članice i šefovi institucija EU.

"Za vrijeme našeg predsjedavanja nastojat ćemo stvoriti zajedničko rješenje kako bismo prije summita u svibnju u Zagrebu ipak imali neku perspektivu. Jer, u interesu je i Hrvatske i cijelog EU da sve zemlje zapadnog Balkana imaju odgovarajuću europsku perspektivu, dakako svatko prema postignutim rezultatima", rekao je ministar Gordan Grlić Radman.

Hrvatska je pozdravila ideje iz Borrellova pisma, a istovremeno s tim dokumentom pojavio se i neslužbeni dokument država članica s idejama kako poboljšati rad Vijeća za vanjske poslove. Hrvatska je stala i iza tog "non-papera", u kojemu se kao jedna od ideja za veću učinkovitost spominje i prepuštanje nekih rasprava o vanjskopolitičkim temama manjoj skupini zemalja koje o određenoj temi znaju više i imaju nešto pametnije za reći.