Zbog čega Milorad Dodik traži "papke" među opozicijom: U igri potpuna kontrola nad procesima u BiH

Iako je SNSD odnio pobjedu na izborima i ima lagan put do proste većine u NSRS, zajedno sa svojim partnerima, Dodik je insistirao još od noći izbora da će dvotrećinska većina biti neupitna.

Od te izjave, koju je dao tokom govora nakon objave rezultata, Dodik je još najmanje dva puta javno govorio o tome da će imati dvotrećinsku većinu. Prvi put je bilo 2. novembra, nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a, a zatim 8. novembra tokom gostovanja na RTRS-u.

Kada se pogledaju izborni rezultati, ipak, Dodikove riječi nemaju uporište u matematici. Prema potvrđenim rezultatima, SNSD jeste najveća stranka u NSRS s ukupno 34 mandata. S partnerima, aktuelna vlast će imati 54 od 83 mandata u novom sazivu NSRS, dva manje od broja potrebnih zastupnika za dvotrećinsku većinu.

Međutim, nakon što je održan sastanak predstavnika parlamentarnih stranaka u ovom bh. entitetu, lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović je rekao da je SNSD već "kupio" nekoliko zastupnika Pokreta "Sigurna Srpska" (PSS), koja ima 12 mandata.

To je Dodik i indirektno spomenuo, rekavši kako PSS neće biti druga najveća stranka u NSRS, već da će to biti SDS s 10 zastupnika.

Ključno pitanje je zbog čega je Dodiku toliko važno da dođe do većeg broja zastupnika. Iako je on javno govorio o potrebi stabilne većine i potencijalu za promjenu Ustava RS-a, važniji razlog je najvjerovatnije na državnom, a ne entitetskom nivou.

Naime, delegati za Klub Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH se biraju tajnim glasanjem u NSRS. Kako se bira pet delegata, a ima ukupno 83 zastupnika, matematika kaže da je 16 glasova garancija za izbor jednog delegata.

Ipak, nakon prethodna dva izborna procesa (2018. i 2022. godine) bio je potreban manji broj glasova za izbor delegata. Razlog je veći broj lista koje dobiju do pet glasova, čime se smanji ukupni broj zastupnika.

Tako je 2022. godine lista Saše Grbića (SDP) imala dva glasa, čime je ukupan broj dostupnih glasova smanjen na 81. Također, u ovom izbornom procesu je, prije nego što je reagovao Sud BiH, jednoj listi priznato 11 glasova, kada ih je bilo ukupno 12, zbog čega je od jula 2025. godine SNSD imao tri umjesto originalnih četiri delegata, a opozicione stranke (PDP i SDS) dvojicu umjesto jednog.

Jednostavnije rečeno, 54 od 83 mandata je garant isključivo za tri delegata, u slučaju da se matematički korektno raspodijele glasovi. Razlika između tri i četiri delegata u Klubu Srba je ogromna, a najbolji dokaz za to je prethodni mandat.

Tokom perioda dok je SNSD imao četiri delegata u državnom Domu naroda nije bilo blokada od ove stranke i HDZ-a zbog činjenice da se nijedna odluka ne može usvojiti u ovom domu bez glasova najmanje dva delegata iz reda srpskog naroda.

Kako je opozicija imala samo jednog, SNSD nije imao potrebu napuštati sjednice i rušiti kvorum, kao u drugom dijelu mandata, već samo se pojaviti i glasati protiv svega što im ne odgovara.

Tek žrijebom koji je otišao u korist PDP-a i zamjenom delegata, SNSD je u odbrani svojih interesa posegnuo za blokadama, budući da su i dalje u svojim rukama imali kvorum od najmanje tri delegata iz svakog od klubova naroda.

Ipak, ovaj pristup je u najmanju ruku sumnjive legalnosti, a koliko god to pokušavali spinovati kao "odbranu interesa RS-a", svim akterima je bilo jasno da su u SNSD-u, uz pomoć HDZ-a, zloupotrebljavali ustavni princip za rušenje svega što nije u skladu s njihovim političkim interesima.

Kada bi Dodik kroz "kupovinu papaka", odnosno preletača, došao do sigurnog izbora četiri delegata, za zloupotrebu ustava ne bi bilo potrebe, već bi SNSD, kao i u prvom dijelu mandata od 2022. do 2026. godine, kontrolisao procese bez napuštanja sjednica.

Dolaskom do četiri delegata, iako Dom naroda ne igra nikakvu ulogu u formiranju vlasti, Dodik bi došao do krunskog argumenta za svoju nezaobilaznost na državnom nivou.

Iza medijskih istupa o "stabilnoj većini" i promjeni Ustava RS-a se zapravo krije pravi razlog za Dodikovo insistiranje na dvotrećinskoj većini, a to je kontrola nad procesima i bezgranično uslovljavanje partnera na državnom nivou.