Plućna bolest
80

Zavod za javno zdravstvo FBiH izdao upozorenje i mjere o legionarskoj bolesti koja hara Hrvatskom

S. Š.
Foto: Shutterstock/Klix.ba
Foto: Shutterstock/Klix.ba
Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine oglasio se sa uputama i upozorenjima za građane povodom legionarske bolesti (legionela) koja se širi u regionu.
Legionarska bolest je oblik je upale pluća, uzrokovan bakterijom Legionella spp. Nema specifične simptome ili znakove po kojima se razlikuje od drugih vrsta upale pluća, i potrebne su laboratorijske pretrage kako bi se potvrdila dijagnoza.

Simptomi se mogu pojaviti od dva dana do obično pet-šest dana nakon infekcije, ali ponekad inkubacija može potrajati i duže. Često počinje suhim kašljem, groznicom, glavoboljom, a ponekad i prolivom ili smetenošću prije pojave upale pluća, navode iz Zavoda.

Legionarska bolest se javlja širem svijeta, ali je stopa pojavljivanja nepoznata jer u mnogim zemljama nedostaju dobri sistemi nadzora za dijagnosticiranje i otkrivanje bolesti. U EU, u 2021. godini je stopa prijavljivanja legionarske bolesti iznosila 2,4 slučaja na 100-000 stanovnika.

U Federaciji Bosne i Hercegovine, legionarska bolest se detektira sporadično (kod lokalnog stanovništva, kao i kod stranih državljana povezanih s boravkom u BiH - prijavljeni putem ECDC mreže).

Stopa smrtnosti od legionarske bolesti varira između pest i 15 posto, zavisno o dobi i zdravstvenom stanju oboljele osobe. Osobe starije od 50 godina više su izložene riziku od mlađih, kao i osobe s oslabljenim imunitetom ili osobe s hroničnim bolestima. Osim toga, u rizičnu kategoriju spadaju i pušači.

Kako se širi

Iz Zavoda upozoravaju da se ljudi mogu zaraziti ako udišu sitne kapljice vode koje se nazivaju aerosoli i koje nose bakterije legionele. Ako te bakterije dospiju u pluća, mogu izazvati infekciju. Legionarska bolest se ne može prenijeti konzumiranjem vode za piće, jer bakterija mora dospjeti u disajni sistem udisanjem. Naglašavaju da se bolest ne prenosi sa osobe na osobu.

Bakterije legionele prilično su česte u okolišu i prirodno postoje u izvorima vode kao što su rijeke, jezera i akumulacije. Također se mogu naći u tlu i kompostu. Ove bakterije mogu preživjeti na različitim temperaturama u okolišu. Također mogu rasti u projektiranim vodovodnim sistemima, najčešće povezanim sa zgradama i vodovodima kao što su sistemi tople i hladne vode, rashladni tornjevi, ovlaživači zraka, fontane i hidromasažne kade.

Ako se dijagnoza postavi pravovremeno, liječenje se učinkovito provodi antibioticima, ističe Zavod.

Zaštitne mjere

Glavna zaštitna mjera je smanjiti rizik od rasta legionele na mjestima koja proizvode kapljice aerosola, koje se mogu udahnuti.

Redovne provjere prisutnosti legionele i odgovarajuće mjere kontrole mogu pomoći u sprečavanju pojave slučajeva legionarske bolesti na mjestima gdje bi ljudi koji su pod većim rizikom od bolesti mogli biti izloženi. To uključuje hotele, bolnice i staračke domove.

Učinkovite mjere suzbijanja bakterije legionele uključuju:

  • Osiguravanje redovitog održavanja, čišćenja i dezinfekcije vodovodnih sistema, uključujući vodovod, rashladne tornjeve, hidromasažne kade i ukrasne fontane;

  • sistema s hladnom vodom ispod 20 stepeni Celzijusa, a sistema s toplom vodom iznad 50 stepeni kako bi se spriječio rast bakterija;

  • Osiguravanje pravilnog protoka i cirkulacije vode u vodovodnim sustavima kako bi se smanjio rizik od stajaće vode;

  • Redovito čišćenje i dezinfekcija filtera za vodu, rashladnih tornjeva i pripadajućih cijevi koje se koriste u klimatizacijskim sustavima;

  • Sustavi opskrbe i distribucije potrošne vode koji dulje vrijeme nisu u upotrebi (npr. koriste se sezonski) trebaju se prije puštanja u upotrebu dezinficirati.

U FBiH nisu evidentirani pacijenti s legionarskom bolešću, a upozorenje Zavoda dolazi nakon što su dvije osobe u Hrvatskoj preminule uslijed zaraženosti bakterijom.