Zašto su Amerikanci požurili s novim visokim predstavnikom i šta su im Evropljani tražili

Kada je visoki predstavnik Christian Schmidt na posljednjoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija potvrdio da podnosi ostavku, ambasadorica SAD-a pri Vijeću sigurnosti je poručila kako je vrijeme da domaće političke snage u BiH preuzmu odgovornost te da uloga novog visokog predstavnika treba biti pasivizirana, bez značajnog korištenja bonskih ovlasti.

No, ono što se dešavalo u sedmicama nakon sjednice Vijeća sigurnosti djelovalo je sasvim suprotno narativu o pasiviziranju uloge visokog predstavnika. Amerikanci su saopštili da podržavaju italijanskog kandidata za novog visokog predstavnika Antonija Zenardija Landija, a evropske zemlje u PIC-u su se usprotivile. Landija osim SAD-a podržava i Italija, dok su Francuska, Njemačka i Velika Britanija izašle s prijedlogom drugog kandidata, francuskog diplomate Renea Troccaza.

Amerikanci su požurili i Schmidta, koji je u aprilu podnio ostavku, iako se govorilo da će otići tek krajem godine. Sada Amerikanci žure s imenovanjem Landija, a njihovi komentari govore da ne žele gubiti mnogo vremena. Politička pretpostavka je da Amerikanci žele ubrzati proceduru vezanu za državnu imovinu, kako njihov projekat gradnje Južne plinske interkonekcije ne bi ispaštao.

Ukoliko je Schmidt otišao zbog državne imovine i ukoliko je novi visoki predstavnik spreman odmah djelovati po tom pitanju, onda se priča s Vijeća sigurnosti UN-a o pasiviziranju uloge novog visokog predstavnika ne uklapa u aktuelna dešavanja u BiH.

Nova američka administracija očigledno želi iskoristiti ljeto za rješavanje određenih pitanja, prije oktobarskih izbora u našoj zemlji.

Tokom pregovora u Sarajevu, na sjednici PIC-a, a u šta su bili uključeni i najviši državni zvaničnici Francuske, poput predsjednika Emanuela Macrona, insistiralo se da garancijama i o statusu OHR-a i o starim odlukama. Naime, Evropljani su zahtijevali garanciju da novi visoki predstavnik neće poništavati ranije odluke visokih predstavnika. Konkretno, najviše se strahuje da bi novi čelnik OHR-a mogao djelovati u pravcu poništavanja izmjena Krivičnog zakona o nepoštivanju odluka visokog predstavnika. Poništavanje tih odluka išlo bi u prilog konkretno Miloradu Dodiku (SNSD), a ukoliko bi se dogodilo u narednom periodu, špekuliše se da bi se onda Dodiku omogućila i kandidatura na izborima.

Također, treba podsjetiti da Ustavni sud BiH još nije razmatrao apelaciju SNSD-a, koji se žalio na odluke Christiana Schmidta i želi propitati da li je visoki predstavnik imao pravo mijenjati zakone. Stoga će postupak pred Ustavnim sudom biti zanimljivo pratiti, jer bi eventualno usvajanje apelacije moglo dodatno zakomplikovati političke procese u državi.

U konačnici, državna imovina se nameće kao ključno pitanje kojim se novi visoki predstavnik treba pozabaviti, a potpuno ili čak parcijalno rješavanje tog pitanja čekaju brojne države u kontekstu investicija.