Istina je ljekovita
161

Zašto se politički vrh Srbije prepao istine i globalne priče o genocidu u Srebrenici

Piše: Semir Hambo
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Politički vrh Srbije, pod rukovodstvom Aleksandra Vučić naročito je nervozan uoči izglasavanja rezolucije o genocidu u Srebrenici. Nervoza i politički očaj je dosegao taj nivo da je u priču uključen i patrijarh Porfirije, koji je blagoslovio Vučića uoči puta u New York.
Rezolucija koja je pripremljena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija na glasanju će biti u četvrtak u 16 sati po srednjoevropskom vremenu. Rezolucija nijednu državu niti ijedan narod ne proglašava genocidnim, već ukazuje na na stravičan zločin koji je međunarodni sud okarakterisaokao genocid.

Ukazuje da svijet i buduće generacije trebaju zastati i 11. jula svake godine simbolično obilježiti genocid u Srebrenici te edukovati nove naraštaje, kako bi se na taj način spriječili isti ili slični zločini u budućnosti.

No, šta je politički vrh Srbije u saradnji s političkim rukovodstvom bh. entiteta Republika Srpska radio u prethodna dva mjeseca? Radili su upravo suprotno. Forsirali su priču o "genocidnom narodu", o zavjeri Zapada, o krivici Njemačke, Velike Britanije i drugih sila koje stoje iza rezolucije.

Upravo je sam tekst rezolucije, uz uvrštene amandmane Crne Gore najbolji dokaz šta je čija namjera. U tekstu se jasno precizira da cilj namjera rezolucije te podcrtava da niko nije optužen genocidnim narodom. U svemu tome lider Srbije Aleksandar Vučić svjesno i uporno prenaglašava svoje stavove, a ima i razlog za to.

Vučiću rezolucija ne odgovara iz najmanje dva razloga. Prvi je lično učešće u događajima 1990-ih, učešće u propagandi i režimu Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja. Ne odgovara mu jer ga podsjeća na izjave o ubistvu 100 muslimana za jednog ubijenog Srbina. U konačnici ne odgovara mu i zbog aktuelne podrške akterima 1990-ih, ma koliko svoju politiku pokušao umotati u prozapadni celofan.

Vučić je lider države koja i dan danas skriva bjegunce od pravde. Tako su u Srbiji danas i Novak Đukić i Milomir Savčić i mnogi drugi što osumnjičeni što optuženi za ratne zločine. Srbija Aleksandra Vučića nije se suočila s istinom niti je raskrstila s 1990-im. Naportiv, Vučić ratni zločinci su danas redovni gosti propagandnih emisija u Srbiji, gdje negiraju genocid, omalovažavaju zločine i veličaju presuđene zločince.

A Vučićev strah leži i u činjenici što će rezolucijom priča o genocidu u Srebrenici koliko toliko postati globalna tema. Bit će sastavni dio globalnog kalendara iz kojeg će svijet učiti šta je bilo u Srebrenici 1995. godine.

Učit će o žrtvama, o zločincima te će mnogo šira javnost lakše moći prepoznati negiranje genocida. Jer politika Vučića, Dodika i sličnih neće moći iskontrolisati globalnu priču i istinu da je počinjen genocid. Zbog svega toga se Vučić danas krije iza naroda, potpuno nepotrebno.

Ključni dijelovi rezolucije:

  • Generalna skupština donosi odluku da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici

  • Bez rezerve osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice uključujući i kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u cilju sjećanja, sprečavanja poricanja i iskrivljavanja genocida

  • Bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju osuđene ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici

  • Naglašava važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici te poziva na nastavak krivičnog gonjenja onih počinalaca genocida koji se tek trebaju suočiti s pravdom

  • Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida

  • Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom "Genocid u Srebrenici i UN" počevši tako svoje djelovanje za obilježavanje 30. godišnjice od genocida

  • Poziva sve države članice, organizacije sisteme UN-a, NVO te akademske organizacije da obilježavaju Međunarodni dan uključujući i organizaciju posebnih aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti koje se odnose na podizanje javne svijesti o genocidu