Zašto Sarajevo nema festivalska dešavanja poput evropskih prijestolnica: Turističkoj zajednici svezane ruke
Dok se u drugim evropskim prijestolnicama zimska sezona obilježava višesedmičnim festivalima, bogatim programima i raznovrsnim manifestacijama, u Sarajevu većina događaja traje svega nekoliko dana i oslanja se pretežno na pojedinačne inicijative privatnih organizatora.
Turistički sektor Kantona Sarajevo u vrijeme novogodišnjih praznika, u glavnom bh. gradu, nudi Zimski festival - Winter Fest Sarajevo, Zimu na Vilsu, zimsku čaroliju u Starom Gradu gdje, osim raznovrsnih proizvoda unutar marketa, posjetitelji mogu uživati i u besplatnom klizalištu na trgu Oslobođenja - Alija Izetbegović. Također, tu su i novogodišnji koncerti koji svakako privlače ogroman broj posjetitelja u bh. prijestolnicu.
Međutim, postavlja se pitanje zašto u Sarajevu nema adventa ili drugih događaja za vrijeme novogodišnjih praznika koji bi bili podignuti na veći nivo i zasigurno privlačili mnogo veći broj posjetitelja.
Zakonske regulative
Na ovu temu razgovarali smo s direktorom Turističke zajednice Kantona Sarajevo, Harisom Fazlagićem, koji je naglasio da Turistička zajednica KS ove zime podržava 35 različitih događaja - od Bjelašnice do centra grada.

Ipak, ključni problem nije u nedostatku ideja ili interesa, već u zakonskim ograničenjima.
"Mi kao Turistička zajednica se ne bavimo organizacijom događaja. Nismo zakonom prepoznati da to radimo. Naša uloga je podrška i sufinansiranje", pojasnio Fazlagić. To znači da Turistička zajednica može pomoći dobrim inicijativama, ali ne može sama osmisliti, voditi i finansirati kompleksne i dugotrajne projekte kakvi bi bili, naprimjer, višesedmični zimski festivali ili manifestacije tipa adventa zbog zakonskih ograničenja.
U praksi to vodi do toga da organizatori nude kraće programe od pet, sedam ili deset dana koje Turistička zajednica sufinansira u mjeri u kojoj je to moguće.
Tokom zimskih praznika mnogi evropski gradovi pretvaraju se u prave čarobne destinacije ispunjene višesedmičnim festivalima. Jedan takav primjer je Beč koji je prepoznatljiv po raskošnoj rasvjeti i velikim božićnim marketima.
S druge strane, Prag je poznat po bajkovitoj atmosferi, Berlin po raznovrsnim manifestacijama. Slično tome, Krakow, Helsinki i Nürnberg organizuju višesedmične programe koji čine da njihovi gradski centri žive od početka decembra do Nove godine, pa i duže.
Nasuprot tome, iako Sarajevo svake godine privlači veliki broj posjetitelja tokom novogodišnjih praznika, ponuda zimskih događaja i dalje je osjetno skromnija u odnosu na ono što glavni grad Bosne i Hercegovine realno može ponuditi. Dok se evropske prijestolnice trude da sezona traje sedmicama i da program bude sadržajan, raznovrstan i kontinuiran, u Sarajevu većina događaja traje svega nekoliko dana i uglavnom zavisi od pojedinačnih inicijativa privatnih organizatora.
Ujednačavanje pravila
Fazlagić ističe da Sarajevo bilježi rast turističkih dolazaka.
"Prošle godine oborili smo sve rekorde. Imali smo preko 50.000 noćenja od 20. decembra do 7. januara. Na dobrom smo putu", kazao je Fazlagić.

Fazlagić je pojasnio i da, kada je riječ o zakonskim regulativa moraju se mijenjati i one za festivale.
"Imamo veliki problem u Sarajevu za serviranje alkohola jer obuhvaća sva okupljanja. HNK je riješio taj problem. Moramo donijeti regulative da se sve modifikuje i jednoobrazno uredi. Ne možete raditi gdje hoćete, da svako pravi šta hoće. To dobija jednu sliku. Sufinansiramo evo i javnu rasvjetu do Ilidže, pravimo grad svjetlosti, niko u regionu nije više osvijetljen, ali da jeste u smislu festivalskih dešavanja - to već jeste. Tu moramo mijenjati neke uredbe", naveo je Fazlagić.
Fazlagić navodi da privatni sektor zbog ograničenih sredstava organizuje kraće programe od nekoliko dana, a mnoge stvari se čak moraju uvoziti iz Hrvatske, poput kućica, što je, kako kaže, porazno da Sarajevo nema vlastitu opremu.
"Inače, mi Sarajevo prezentujemo širom svijeta kao 365 dana destinaciju. Upravo smo se vratili iz Londona, prije toga iz Singapura. Nastavljamo sa sajmovima dalje u Izmiru i onda poslije Nove godine ide Utrecht, Madrid i tako dalje. Tako da, mi predstavljamo Sarajevo kao cijelogodišnju destinaciju. Evo prošle godine smo oborili sve rekorde, imali smo preko 50.000 noćenja od 20. decembra do 7. januara - u tom vremenu zimskom, vremenu adventa, sarajevskih čarolija, koncerata... Na pravom putu smo što se tiče turističke ponude. Podržali smo 35 projekata, tri besplatna koncerta plus ovo što Gradska uprava radi i nastavljamo u tom pravcu", zaključio je Fazlagić.
Promjena zakonske regulative, ujednačavanje pravila i ulaganje u vlastitu infrastrukturu predstavljaju ključne korake ka tome da Sarajevo dobije prepoznatljiv i dugotrajan zimski program koji bi, bez sumnje, privukao još veći broj turista i dodatno ojačao poziciju našeg grada na evropskoj turističkoj mapi.
Sarajevo kao grad s olimpijskim naslijeđem, okružen planinama zasigurno ima sve preduslove da postane jedna od najznačajnijih zimskih turističkih destinacija ovog dijela Evrope.