Zašto nekima smeta Partizansko groblje u Mostaru i šta to znači za državnost BiH

"Ne može se to drugačije čitati nego napad na državu BiH. Ideologija koju baštine ove stranke priznaje BiH ali unutar neke velike Hrvatske kakva je bila od 1941 do 1945 godine. Ta je ideologija pobijeđena od onih koji leže na Partizanskom spomen groblju i zato njima antifašističko nasljeđe smeta. Zato im smetaju nacionalni spomenici BiH i na vrlo jeftin način u ovoj predizbornoj kampanji žele pokupiti najekstremnije desničarske glasove, kako bi na neki način ušli u Gradsko vijeće i od Mostara koji je godinama slučaj napravili novi slučaj", ustvrdio je Đulić.

Naglasio je da se za plasiranje priče o oduzetoj zemlji mora poznavati historija SFRJ.

"Treba znati da 60-tih godina kada je građeno Partizansko groblje nije bilo nacionalizacije, bila je eksproprijacija, a eksproprijacija se plaćala. Prema tome neka potraže malo one kod kojih je izvršena eksproprijacija uplate, pa će vidjeti da je to, po tada važećim zakonima plaćeno. Ako se već pozivaju na zakon koji nikada nije donešen, o vraćaju imovine, trebaju znati da u svim državama koje su danas članice Evropske zajednice stoji da nekad nacionalizovana imovima nad kojom je izvršena eksproprijacija na način koji oni smatraju da nije dobar može se vratiti, ali se može i pravično nadoknaditi ako je ta imovina danas u interesu države. Ako je država rekla da je to nacionalni spomenik i da je od interesa za nju, onda mogu eventualno da traže neka financijska sredstva koja joj tih 60-tih godina možda nisu uplaćena onako kako su oni misli da treba", pojasno je Đulić.

Podsjeća da su antifašisti obnovili državnost BiH nakon 400 i nešto godina da je to ono što se apsolutno ne smije više ugrožavati.

"Uništavanjem partizanskih spomenika i antifašističkih obilježja oni misle da brišu historiju i da će se zaboraviti ko je obnovio državnost BiH, kako bi mogli pričati da je to izmišljena država koja se može podijeliti tek tako", ističe Đulić.

Stoga podsjeća da je Dan državnosti BiH i u Jugoslaviji bio praznik za sve i da se tada slavila obnova državnosti i obnova BiH koja je ugašena otomanskom okupacijom i ubistvom posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.

"Pošto se Dan državnosti BiH obilježava pod kraj godine to je bio dan i kada su se sumirali godišnji rezultati rada i kada bi se proglašavali najbolji. Takmičili smo se u radu i rezultatima, otvaranu novih fabrika, izgradnji novih stambenih naselja, u sportu, pjesmi i svemu što sada građanima fali.U Jugoslaviji je Dan državnosti BiH bio opšte narodni praznik u kojem se slavio život i razmišljalo o budućnosti poštujući prošlost", zaključio je Đulić u razgovoru za Klix.ba. navodeći kao je vrijeme da se te vrijednosti koje građani baštine njima opet vrate.

Kako će se u Mostaru obilježavati Dan državnosti BiH i što će biti sa Partizanskih grobljem nakon što se uspostavi nova vlast koju će na izborima 20 decembra građani izabrati nakon 12 godina, ostaje nam vidjeti.