Zašto je subvencioniranje boravka djece u privatnim vrtićima u Sarajevu postalo problem?

"Nakon toga sam vidjela objavu na Klix.ba da im to nije prioritet. Ja sam ga nakon toga opet kontaktirala i rekla da ću se boriti svim silama. Kazala sam mu da imam dopis kada je rekao da se pošalju samo liste iz vrtića i da mu ga mogu poslati. On je rekao da nema potrebe za tim i kao da on nije izdao taj dopis. imam i dopis kada je rekao da se djeca prijave na liste čekanja", dodala je.

Naglasila je da joj je ministar poručio da je to problem prethodne vlade.

"Skrenula sam mu pažnju da je prijašnja vlada pokrenula nešto što on ne može zaustaviti, jer su građani, odnosno roditelji, vidjeli da se može finansirati kada oni to hoće, ali sada ne žele da riješe taj problem", ocijenila je sagovornica Klix.ba.

"Pogrešan način primjenjivanja subvencioniranja"

Izvršni direktor Centra za poslovnu afirmaciju Edo Omerčević smatra da bi ukidanje subvencioniranja značilo, kako je naveo, ukidanje potencijalno jedne od najbitnijih reformi obrazovanja. Implementaciju subvencioniranja je nazvao nakaradnom, ali ne misli da je sve loše.

"On ipak simbolizira pokušaj uvođenja novog mehanizma razvijanja sistema obrazovanja u našoj državi, a to je sistematsko i strateško uključivanje privatnog sektora u proces organizovanja obrazovanja (u ovom slučaju predškolskog) i preusmjeravanje finansijske podrške ustanova direktno na korisnike usluga, u ovom slučaju roditelje i njihovu djecu", objasnio je.

Za Omerčevića bi predškolski sistem, kako je kazao, mogao poslužiti kao jedan eksperiment koji bi se mogao realizirati relativno bezbolno, a koji, ako se pokaže uspješnim, može postati urnek i primjer za reformu cjelokupnog obrazovanja.

Obrazložio je zašto misli da je napravljena greška u implementaciji subvencioniranja.

"Prva greška je bila ta što se sistem uveo kao privremena, a ne kao strateška mjera kojom se dugoročno treba riješiti problem ograničenog kapaciteta predškolskog sistema, i ograničene platežne moći roditelja. Druga greška je što je sistem uveden kao univerzalno pravo na subvencioniranje, otvarajući mogućnost da potencijalno svako dijete ima pravo na subvenciju, a da nisu osigurana sredstva za uključivanje većeg broja djece. I treća greška je ta što je kao jedini faktor za dodjeljivanje subvencije bilo mjesto na listi čekanja za upis djece u JU 'Djeca Sarajeva'", rekao je.

Kao posljedicu prethodno navedenog naveo je da su se, kako je kazao, otvorila vrata za manipulaciju, a to je za njega bilo očekivano.

"Veliki broj roditelja preferira usluge privatnih vrtića, a naravno žele da se finansijski rasterete te će upisati svoju djecu na listu čekanja samo radi finansijske subvencije. Iako na prvi pogled takav akt izgleda neetičan, on je ustvari opravdan, i to zbog loše implementacije sistema, tj. greška nije kod roditelja, nego Ministarstva obrazovanja KS, koji je na takav način strukturirao sistem. Na ovaj način roditelji ustvari neutrališu diskriminativni pristup koji je implementiralo Ministarstvo obrazovanja KS, uzimajući u obzir samo roditelje koji su na listi čekanja za JU 'Djeca Sarajeva', a ignorišući sve ostale roditelje", dodao je Omerčević.

Kako se mogu ispraviti greške?

Tvrdi da se greške mogu ispraviti, ali da bi se to desilo potreban je, kako je naveo, ozbiljan strateški pristup subvencioniranju i uključivanje privatnog sektora u izgradnju ukupnog predškolskog sistema.

Prema njegovim riječima, apsolutno je prihvatljivije da djeca pohađaju privatne vrtiće. Objasnio je zašto je takvog uvjerenja.

"Iz nekog razloga Vlada KS zanemaruje ekonomsku računicu i preferencije roditelja. Naime, kada članovi Vlade komentarišu troškove subvencioniranja boravka djece u privatnim vrtićima, kontinuirano se spominje kako bi se za te iznose mogli izgraditi novi kapaciteti. Međutim, to je veoma nestručno poređenje troškova, iz razloga što se porede s jedne strane investicijski troškovi, a s druge strane tekući. Najmanji problem je izgraditi nove kapacitete u državnim vrtićima, ali problem je finansijski teret na budžet koji bi se nametnuo kako bi se održala trenutna cijena usluga JU 'Djeca Sarajeva'", obrazložio je.

U vezi s prethodno spomenutim Omerčević je istakao analizu troškova koju je napravio Centar za poslovnu afirmaciju.

"Prikazali smo da trenutno prosječna cijena boravka djeteta u JU 'Djeca Sarajeva' košta 388,67 KM po djetetu mjesečno, od kojih roditelji plaćaju direktno 160 KM, a KS 228,67 KM. To na godišnjem nivou znači teret na budžet KS u iznosu od skoro osam miliona KM, a da se ne grade novi kapaciteti za prijem djece. To isto znači, da kada bi se izgradio kapacitet za još hiljadu djece, s ovakvom troškovnom strukturom, povećalo bi se i godišnje opterećenje budžeta KS za 2.744.040 KM kako bi se održavala cijena koju plaćaju roditelji", potcrtao je.

Omerčević predlaže da se umjesto gradnje kapaciteta u državnim vrtićima subvencije usmjeravaju na roditelje, a da se pri tome uključe i privatni vrtići, da se privatnim investitorima prepusti ulaganje u sredstva potrebna za poslovanje te da se uvedu subvencije koje mogu biti i manje od 288 KM koliko se trenutno izdvaja za one koji borave u JU "Djeca Sarajeva".

Tvrdi da bi se mjesečnom subvencijom od 100 KM moglo pomoći duplo većem broju djece i time povećati broj onih koji pohađaju predškolsko obrazovanje. Osim toga, kako je naveo, povećali bi se privatni predškolski kapaciteti.

"Tačnije, prethodno spomenutim ukupnim troškom od 10 miliona KM, KS bi putem JU 'Djeca Sarajeva' mogla podržavati 3.644 djece, dok bi univerzalnom subvencijom koja uključuje i privatne vrtiće, u iznosu, recimo 100 KM mjesečno, moglo podržati čak 8.333 djece, dakle istim sredstvima 128 posto više djece. Ovakav pristup bi bio i u skladu sa željom roditelja koji su u našim istraživanjima izrazili preferenciju za usluge privatnih vrtića, kao i zadovoljstvo trenutnim sistemom subvencioniranja boravka u privatnim vrtićima", zaključio je izvršni direktor Centra za poslovnu afirmaciju Edo Omerčević u izjavi za Klix.ba.