Jedini zadatak komisije za danas bio je da utvrdi prijedlog imena za izbor sudije Ustavnog suda BiH za koje bi potom trebao glasati Predstavnički dom FBiH.
Problem zbog kojeg to nije danas urađeno, jeste što određeni članovi Komisije ne žele da se Predstavničkom domu dostavi lista sa dva imena, Marin Vukoja koji je blizak HDZ-u i sekretar je Predstavničkog doma Parlamenta BiH te Sanele Butigan-Gorušanović koja je sutkinja i potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Komisija se sastoji od 11 članova od kojih barem šest treba glasati za dostavu liste imena, a ne jednog imena Predstavničkom domu.
Jedanaest članova komisije su Mladen Bošković (HDZ), Damir Mašić (SDP), Antonio Sesar (HDZ), Aner Žuljević (SDP), Feliks Vidović (HDZ), Irfan Durić (NES), Edina Gabela (SBiH), Dragan Mioković (NS), Rasim Smajlović (NiP), Eldar Čomor (SDA) i Dajana Čolić (DF).
To znači da pored SDA, DF-a, NES-a i SBiH moraju glasati i dva zastupnika SDP-a te jedan iz Naše stranke.
Budući da Komisija danas nije mogla postići dogovor, odnosno nije ni razmatrala utvđivanje prijedloga kandidata za sudiju, odmah je jasno ko insistira na jednom imenu.
Za pretpostaviti je da se radi o HDZ-u, inače partneru Osmorke na federalnom nivou jer postoji objektivna mogućnost da ako bi se Predstavničkom domu dostavila dva imena, i pozicija i opozicija glasala za Gorušanović-Butigan, jer je ona sutkinja sa iskustvom, dok je Vukoja bio državni službenik bez iskustva u radu sudova ili na poziciji sudije.
A baš bi on sada trebao biti izabran za, ni manje ni više no sudiju najvišeg suda u državi.
Zašto je Ustavni sud važniji no ikada?
Kada bi se za sudiju Ustavnog suda izabrao kadar blizak jednoj političkoj stranci, to bi značilo da bi on iz odanosti ili političkih dogovora, prilikom glasanja na sjednicama Ustavnog suda, svoj sud određivao u skladu sa dogovorima političkih lidera, a ne u skladu sa Ustavom.
Iako iz HDZ-a tvrdnje o političkoj bliskosti Vukoje s tom strankom odbacuju, potrebno je da se svako zapita koliko je uistinu realno da u današnjoj BiH neki državni službenik nije blizak nekoj od stranaka.
Osoba koja bude izabrana za sudiju Ustavnog suda BiH na toj poziciji ostaje do navršene 70 godine života.
Zbog posebno snažno izraženih djelovanja nacionalističkih političkih stranaka u BiH koje su već tokom narednih godina, pa i desetljeća najavile da ne vide postojanje naše zemlje u obliku u kakvom je međunarodno priznata, najava otimanja državne imovine kako bi se entitetima omogućilo vlasništvo koje će im virtualno dati obrise državnosti te želja za ograničenim ustavnim izmjenama, nikada nije bilo važnije ko će biti sudija Ustavnog suda.
Ustavni sud je bedem zaštite države od svakog oblika protuustavnog djelovanja, a posljednjih godina je prva meta svih onih kojima on upravo u takvom kapacitetu smeta.
Sud je samostalan i nezavisan, a njegove sudije mogu samo biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda.
Da li su istaknuti pravnici rukovodeći državni službenik koji nikada nije radio u sudu ili sutkinja, trebao bi odlučiti Predstavnički dom, jer kada je u pitanju zaštita integriteta Ustavnog suda, a slijedom toga i države, ne bi smjele postojati pozicija ili opozicija.
Današnja poruka nakon propale sjednice Komisije za izbor i imenovanja Parlamenta FBiH da će se morati dodatno usaglasiti parlamentarna većina, na žalost šalje poruku da bi se i izborom sudije moglo politički odlučivati analogijom tvrdnji o dogovorima.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
