Početak izdavanja biometrijskih pasoša u BiH planiran je za 1. januar 2010. godine i vjerovatno će tada, ili krajem ove godine, Evropska unija ponovo razmatrati mogućnost liberalizacije viznog režima za nju. Ministarstvo civilnih poslova BiH provelo je tendersku proceduru za nabavku biometrijskih pasoških knjižica, pa je u februaru ove godine sa Bundesdruckerei-om iz Njemačke (Njemačka savezna ustanova za štampanje dokumenata) potpisan ugovor o nabavci tih knjižica.
Biometrijski pasoš, za razliku od sadašnjih putnih isprava, ima čip sa osnovnim podacima o vlasniku, te otisak prsta ili snimku šarenice oka. Čip je zaštićen što onemogućava falsificiranje dokumenata. "To su karakteristike putnih isprava na kojima insistira Evropska unija", kaže za Deutsche Welle ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović.
"Evropa se boji ilegalnih imigracija, boji se organiziranog kriminala i terorizma i najvažnija stvar u cijeloj toj priči jeste da se kroz sigurne dokumente koje jedna država izdaje može vršiti odgovarajući stepen provjera i kontrola", ističe Sadović.
Borba sa kriminalom u matičnim uredima
Početku testne faze za izdavanje biometrijskih dokumenata prethodili su slučajevi zloupotrebe CIPS-ove baze podataka. SIPA je nedavno otkrila da značajan broj kriminalaca iz bh okruženja ima dokumente BiH dobijene na osnovu krađe identiteta. Kriminalci su, kaže ministar Sadović, "na osnovu lažnih ili posuđenih rodnih listova i uvjerenja o državljanstvu, a uz podršku određenih uposlenika u nadležnim institucijama, pristupali procesu dobijanja lične karte a potom i pasoša".
"Slaba tačka u sistemu su bili matični uredi. Mi smo, u Vijeću ministara, htjeli da elektronskim putem povežemo sve matične urede u BiH, da osiguramo jedan sistem izdavanja uvjerenja koji će biti apsolutno siguran i kontroliran", pojašnjava ministar Sadović.
Nikola Špirić: "Odluka Brisela nije dobra ni za globalni projekat ni za BiH"
Ko god bio odgovoran, na evropskom spisku država koje su ispunile uslove iz Mape puta za sada nema mjesta za BiH. Prema riječima predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića to "nije dobro ni za globalni projekat ni za BiH".
"Ukoliko se desi da bosanski Hrvati putuju sa hrvatskim pasošima po Evropi, a bosanski Srbi sa srbijanskim onda bi to mogla biti poruka da su dvije susjedne zemlje usisale suvereno pravo jednoj zemlji i onda bi se mogli čuti glasovi u BiH da je to Brisel uradio iz ovih ili onih razloga. Ja ne želim da vjerujem u to, želim da radimo i da to sustignemo", rekao je Špirić za Deutsche Welle.
Neki bh političari smatraju da je zbog moguće "getoizacije Bošnjaka" Evropska komisija trebala "progledati kroz prste Bosni i Hercegovini". Podsjećaju da je ovo neuspjeh i Brisela s obzirom na dugogodišnji, a u zadnje vrijeme i "pojačani angažman" Evropske unije u BiH.
Njemački mediji o Bosni i vizama
Bild donosi kratki intervju sa bivšim visokim predstavnikom i dugogodišnjim ministrom za poštu i telekomunkacije u vladi Helmuta Kohla, Christianom Schwarz Schillingom, koji je podnio ostavku zbog politike njemačke vlade prema Balkanu.
"Do ovog koraka (ukidanje viza) davno je trebalo doći, ukoliko Brisel ozbiljno misli sa približavanjem ovih zemalja Evropskoj uniji. Ali, upravo Bosna i Hercegovina i Kosovo su iz tehničkih razloga izuzeti iz odluke. Riječ je o zemljama, za čije preživljavanje su se pobrinuli NATO, Sjedinjene države i Evropska unija i to vojnom intervencijom. Ovaj korak Brisela je nevjerovatan politički promašaj’, smatra Schwarz Schilling u intervju za list Bild i pojašnjava:
"U BiH se zahvaljujući srpskoj agresiji desio najveći genocid u Evropi od kraja 2. svjetskog rata pa do danas. I upravo sada, kada Evropski parlament podsjeća na 14. godišnjicu genocida u Srebrenici, Evropska Komisija objavljuje odluku da će Srbi od 2010. moći bez viza u zemlje Unije, a građani BiH i Kosova ne’.
Iz Balkanskog geta
Suddeutsche Zeitung donosi komentar pod nazivom "Iz Balkanskog geta" u kojem se kaže: "U Titova vremena jugoslovenski pasoši bili su najbolji na svijetu. Srbi, Bosanci i Makedonci mogli su putovati gdje god žele. U Evropi je svako imao svog Jugoslovena, kojeg poznaje, tako da su postojali i osobni kontakti i veze sa Balkanom. Nakon najnovijih ratova, milioni ljudi iz tog regiona nalaze se u 'viznom getu'. Iz takvog 'viznog zatvora' uspijeva umaći samo onaj, ko je u stanju da savlada ekstremno teške birokratske prepreke. To ljude zastrašuje i odvraća od putovanja, tim prije što mnogi ne mogu da izdvoje 70 eura za vizu.
70% studenata iz Srbije nikada nisu bili u inostranstvu. Pravilno je što će Srbija, Makedonija i Crna Gora dobiti bezvizni režim. Putovanja imaju obrazovni karakter. Pomažu i u oslobađanju od predrasuda i nepovjerenja, koje mnogi na Zapadu imaju prema ljudima sa Balkana. I obrnuto.
Vizne olakšice doprinose jačanju volje za provedbu reformi na Balkanu. Ali BiH i Kosovo ne mogu profitirati od ove odluke. Formalno gledajući odluka EU da im ne da bezvizni režim je pravilna, jer ove zemlje nisu uvele biometrijske pasoše. Ali, takva odluka ima kobno psihološko dejstvo.
Bosanski muslimani ponovo sebe vide kao gubitnike. Oni smatraju da EU Srbe, koji su izazvali sve ratove, ponovo nagrađuje. I to tri dana nakon godišnjice genocida u Srebrenici. To neće pospješiti razumijevanje među narodima", zaključuje komentator lista Suddeutsche Zeitung.
