BiH
239

Zašto Boračko jezero nema ni spasilačke službe ni ambulante?

Piše: E. F.
Boračko jezero
Boračko jezero
Iako je Boračko jezero zasigurno jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u našoj zemlji, spasilačke službe i ambulante uz ovaj bosanskohercegovački biser nema.

Do formiranja neke jedinice medicinske pomoći na ovom području nije dovela ni činjenica da je kupanje u ovom jezeru posebno rizično.

Upravo zbog toga u samo sedam dana na ovom jezeru su se ugasila dva mlada života. U nedjelju, 2. augusta, smrtno je stradao dvadesetogodišnji Emil Fatić. Jučer se pak na ovom jezeru utopio Muhamed T.

U oba slučaja Hitnoj pomoći je trebalo pola sata da stigne na mjesto događaja, a tada je već bilo kasno. Reanimacija nije uspijevala te su dežurni ljekari mogli samo konstatovati smrt.

Postojanje ljekara i spasilaca na ovom jezeru zasigurno ne garantuje sprečavanje ovakvih pojava, ali je vrlo vjerovatno da bi životi mogli biti spašeni.

No, najbliža ambulanta, umjesto uz plažu, nalazi se osam kilometara od jezera, u Glavatičevu, a pravu medicinsku pomoć možete dobiti tek u Konjicu ili po dolasku Hitne pomoć iz ovoga grada.

Odgovorno pristupanje vodenoj masi

Zašto nema spasilačke službe ni ambulante i ljekara koji bi barem tokom ljetnih mjeseci mogao da se nađe na usluzi turistima pitali smo u Uredu načelnika Općine Konjic Emira Bubala.

No, odgovor koji smo dobili u najmanju ruku je zapanjujući.

"Žao nam je zaista što su ugašena dva mlada života, ali svi oni koji se približavaju vodenoj masi, bio to potok ili izvorište, moraju snositi odgovornost za to. Moraju se prema vodi približavati sa mjerama poštovanja prema samom sebi. Desilo nam se da je neplivač spašavao brata koji se gušio, a potom i da je mladić u alkoholiziranom stanju ušao vruć u vodu. Moramo biti svjesni svoje odgovornosti za ono što radimo", kazao nam je Fadil Tatar, sekretar u Općini Konjic, te istakao kako spasioci ne postoje ni na jadranskim plažama.

Kada je riječ o organiziranju ambulante u kojoj bi radio ljekar koji bi mogao pomoći u hitnim intervencijama, i to ne samo prilikom utapanja, Tatar kaže kako se najprije mora prvo ustanoviti kako je organizirana zdravstvena zaštita i u čijoj je nadležnosti.

"Svi se obraćaju Općini, a mi nemamo nikakve nadležnosti ni ingerencija", kazao je Tatar.

Na pitanje novinara Klixa zašto se u Općinskom vijeću Konjic ne može pokrenuti inicijativa kako bi se barem u ljetnim mjesecima na jezeru formirala ambulanta sa medicinskim osobljem te spasilačkla služba, Tartar je rekao da bi se to moglo uraditi.

Prihvatanje inicijative

"Evo mi ćemo prihvatiti ovu vašu ideju za pokretanje Inicijative pa ćemo je uputiti prema višim organima vlasti, pa ćemo vidjeti", kazao je on dodavši kako se najprije mora utvrditi koliko ljudi je potrebno, gdje ih smjestiti i drugo.

No, ono što je još zanimljivije jeste da se ulaz na Boračko jezero uredno naplaćuje i to pet KM po automobilu. No, kada je riječ o sigurnosnim mjerama na ovom jezeru, lopticu odgovornosti prebacuju jedni na druge.

Dok u Općini tvrde da ništa nije u njihovoj odgovornosti, u Turističkoj zajednici HNK kažu kako su vlasnici zemljišta na Boračkom jezeru privatnici te da bi se oni trebali pobrinuti da na velikoj plaži budu najmanje dva spasioca. Kažu kako Turistička zajednica HNK nema nikakve veze sa tim poljem te samo radi na promociji ove turističke destinacije.

Udruženje Volonteri i prijatelji Konjica je ponovilo svoj prošlosedmični apel načelniku Općine Konjic Emiru Bubalu da hitno organizira i spasilačku službu i hitnu pomoć na Boračkom jezeru.

"Dosta je ljudskih života otišlo - previše! Neka ovo bude apel i za sve vijećnike/ce u OV Konjic, radite konačno svoj posao! Niste tu kao ukras, već da ljudima pomažete svojim inicijativama u cilju unapređenja života i ambijenta življena! Već je kasno... uradite nešto svi zajedno na sigurnosti građana!“, poručili su iz Udruženja.