Zašto BiH neće otvoriti pregovore u decembru kako smo očekivali i šta još moramo uraditi

Evropska komisija je jučer objavila Izvještaj o razvoju za BiH u kojem i sada na zvaničnoj stranici stoji da će BiH dobiti preporuku nakon što Komisija ocijeni da je Bosna i Hercegovina postigla potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo. Međutim, evropska komesarka Ursula von der Leyen i drugi EU zvaničnici su istaknuli da je BiH dobila preporuku, ali ne u decembru nego nakon što ispune dodatne uslove.

Bez obzira na terminologiju "preporučuju" ili "će preporučiti", bh. vlasti čini se nisu dobile ono što su ranije najavljivali, a to je otvaranje pregovora u decembru. Razlog za to je u velikoj mjeri to što naši političari, osim onoga što su obećali nama, nisu ispunili ni obećanja koja su dali Evropskoj komisiji u pogledu usvajanja reformskih zakona.

Sa Ćerimagićem smo razgovarali o tome, ali smo ga prvo pitali šta se dešavalo jučer i zašto je došlo do zabune u terminologiji. Bh. vlasti su očigledno do posljednjeg momenta lobirale da se prvobitna terminologija iz Izvještaja izmijeni, iako to ne mijenja suštinu - da još neko vrijeme nećemo otvoriti pregovore.

"Komisija je ušla u razgovore o tome da li preporučiti BiH otvaranje pregovora ili ne sa dosta oprečnih razmišljanja, odnosno s dosta različitih pozicija. S jedne strane smo imali dosta očekivanja od BiH kada je u pitanju otvaranje pregovora bezuslovno i za to je BiH imala podršku nekoliko zemalja članica. S druge strane smo imali potpuno dijametralno suprotnu poziciju nekih većih zemalja članica EU kao što su Njemačka i Francuska, koje su smatrale da je još uvijek rano za otvaranje pregovora", kazao je on.

Koliko smo sami krivi za neotvaranje pregovora u decembru?

Ćerimagić ističe da je Evropska komisija davanjem uslovne preporuke za BiH u isto vrijeme zadovoljila nas ovdje, ali i Vijeće EU, u kojem još uvijek ne postoji volja da nam šire otvore vrata.

"EK je ta koja preporučuje, ali i oni uvijek gledaju da li će njene preporuke naići na plodno tlo ili ne. Tako da je EK našla elegantno rješenje da zadovolji obje pozicije, da BiH pošalje signal da su preporuke za otvaranje pregovora tu, međutim da prije nego što bi zemlje članice o tome odlučivale, potrebno je napraviti dodatne reforme. EK je odlučila ujutru, na nivou komesara, da se ide s rječnikom koji kaže da preporučuju otvaranje pregovora kada budu dodatne reforme provedene", rekao je.

Zakon o sudovima BiH je bio veliki kamen spoticanja za vlast u BiH, a to je jedan od zakona koji su naši političari obećali usvojiti kako bi mogli otvoriti pregovore u decembru. Jednostavnom matematikom dolazimo do toga da s obzirom na to da nema zakona, nema ni pregovora. Ćerimagić također vjeruje da je neusvajanje reformskih zakona "jako" utjecalo da pregovori budu odloženi do iza marta.

"Rekao bih da je uticalo značajno jer smo s jedne strane imali EK koja iz 14 prioriteta izvlačila određene zakone i strategije i razgovarala s vlastima u BiH i dobivala je zeleno svjetlo da bi do tih stvari moglo doći. I onda kada imate situaciju da ono što je obećano, ne budu ispunjeno, to sigurno ugrožava i poziciju EK prema zemljama članicama koje su im dale mandat da se time bave. Kada dođete s nezavršenim poslom, onda je puno teže", kazao je Ćerimagić.

S obzirom na to da se u posljednjem paketu Izvještaja Evropske komisije, preporuka za Ukrajinu i Moldaviju razlikuje od one za BiH, pitali smo da li će te dvije zemlje, za razliku od nas, u decembru otvoriti pregovore. Ćerimagić smatra da bi se to moglo desiti jer njihovi dodatni uslovi nisu nedostižni.

"EK je i za Ukrajinu i Moldaviju preporučila otvaranje pregovora, s tim da su vrlo jasno rekli da i od njih očekuju dodatne reforme. Treba razumjeti da oni nemaju svojih 14 prioriteta, nego samo preporuke iz kandidatskog statusa, koje su puno manje i lakše za ostvariti. Tu se očekuje da to bude završeno. Sama Ukrajina i Moldavija kažu da mogu sve ispuniti do decembra i da one obje očekuju da Vijeće tada odlučuje. Tako da postoji ogromna mogućnost da će se to u decembru i desiti", kazao je.

Ukrajina i Moldavija također imaju dosta više precizirano šta to trebaju popraviti da bi u decembru otvorili pregovore, dok su dodatne reforme za BiH koje su potrebne prije marta 2024. prilično neodređene. Ćerimagić smatra da je "EK željela sebi ostaviti prostor za interpretaciju, zato što bi da je rekla 14 prioriteta i slično zakovala sebe u taj okvir".

Jedan od uslova je bezvizni režim s Kosovom?

Osim toga što je EK ostavila prostor da se naprave dogovori o tome šta će biti uslovi za otvaranje pregovora, o tome odlučuju zemlje članice, to jeste Vijeće EU, stoga je potrebna njihova volja. Posmatrajući dosadašnje izjave, zeleno svjetlo ne možemo očekivati dok ne ratificiramo sporazum o ličnim kartama s Kosovom, a moguće i dok RS ne povuče štetne poteze koje je napravila u prethodnom periodu.

"U EK su postojali komesari koji su zaduženi za BiH i koji su vjerovali da i ono što je do sada urađeno je dovoljno za preporuku. Šta tačno je potrebno nije toliko pitanje ni za EK, nego za članice EU koje će morati signalizirati u jednom trenutku. To je nezahvalno sada prognozirati šta bi to moglo biti. Ja ću samo reći da iz Berlina, koji je bio predvodnik skepticizma, često smo čuli da oni traže od Milorada Dodika i Republike Srpske, ne samo da zaustave svoju secesionističku politiku, nego i da naprave korak nazad. Hoće li to biti uslov Berlina za otvaranje pregovora? Znamo da Berlin zahtjeva i ratifikaciju trećeg sporazuma o ličnim kartama s Kosovom", kazao je Ćerimagić.

Govoreći o tome šta piše u izvještaju i nazire li se u tom dokumentu šta ćemo morati uraditi da bi otvorili pregovore, Ćerimagić je istaknuo pozitivne i negativne strane Izvještaja stavljajući akcenat na odnos RS-a prema državi, institucijama i Ustavu te njihovu kriminalizaciju klevete.

"Što se tiče 33 poglavlja koje EK ocjenjuje za svaku zemlju, tu EK ima svoju skalu od jedan do pet kojom ocjenjuje koliko je zemlja pripremljena za članstvo u EU. Tu BiH nije napredovala ni u jednom području", poručio je Ćerimagić.

Zašto su pojedine velike države bile protiv preporuke za BiH?

Ranije smo pomenuli da su Njemačka i Francuska bile protiv davanja preporuke BiH za otvaranje pregovora, a osim njih protivila se i Nizozemska. Neke imaju svoje unutrašnje političke razloge, neke su nezadovoljne BiH, a pojedini strahuju i da će napredak BiH stati ukoliko više ne budemo imali taj cilj koji se zove otvaranje pregovora.

"To, zašto su se protivile, razgovori su koji se vode iza zatvorenih vrata, ali mi iz javnih pozicija njihovih možemo zaključiti o čemu se radi. Oni otvaranje pregovora vide kroz 14 prioriteta i preporuke od prošle godine i tu vide da nijedna od te dvije liste nije potpuno ispunjena. S druge strane vide i ono što se dešava u RS-u", kazao je Ćerimagić.

Osim toga, postoje još dva važna razloga.

"Jedan je taj što otvaranju pregovora svoje mišljenje moraju dati i parlamenti u nekoliko zemalja članica, postoji razmišljanje da li će i Ukrajina i Moldavija to moći proći. Drugo promišljanje je vrlo praktično, a to je da iskustvo s drugim zemljama Zapadnog Balkana govori da kada otvorite pregovore, vi ustvari gubite sposobnost da utičete na situaciju u zemlji. Kada ima neki cilj kao što je otvaranje pregovora, političari su spremni da rade kakve takve reforme, ali nakon što se to da i krenu pregovori onda uticaj EU opada. Ovdje je razmišljanje da bi se i u BiH na jedan određeni period zaboravilo na reforme ukoliko se otvore pregovori, a njima bi to sve došlo u izazovnoj godini kada su izbori u EP, SAD-u, UK, dakle kada svejedno će pažnja zapada prema Zapadnom Balkanu biti manja", naveo je Ćerimagić.

On ističe da je atmosfera prilično loša kada je u pitanju EU put Bosne i Hercegovine te da postoji veliko nepovjerenje prema nama da možemo iznijeti osnivanje vlasti, a kamoli neke veće reforme.

Stoga smo mu na kraju postavili dva prilično teška pitanja, a to je kada možemo očekivati otvaranje pregovora i kada možemo očekivati ulazak u EU.

"Mi sada znamo da postoji snažan otpor prema otvaranju pregovora i sad treba osmisliti, ako zaista postoji interes, politički proces donošenja odluka koji će dovesti do omekšavanja tih pozicija. To se može desiti možda u julu naredne godine nakon što dobijemo izvještaj EK u martu, pa imamo izbore za EP, pa nakon toga će se razgovarati i o budućnosti EU i proširenju, pa da se to desi. Može se desiti i u decembru naredne godine kada Mađarska preuzme predsjedavanje EU. Svakakve su mogućnosti", rekao je govoreći o otvaranju pregovora.

"Što se tiče članstva BiH ono će biti nekoliko godina nakon što druge zemlje Zapadnog Balkana postanu dijelom EU, a u ovom trenutku ni one najnaprednije nemaju pretpostavku ni da će biti 2030. godine. Onda je za BiH još puno puno teže", zaključio je Ćerimagić.