Žene žrtve silovanja, osim trauma koje još osjećaju, žrtve su i društvene stigmatizacije. Mnoge se ne usuđuju javno govoriti jer ima mnogo počinilaca koji žive u sredinama u kojima je počinjen ovaj zločina, a Marczynski je upozorio da se mnogi počinioci još nalaze na pozicijama moći.
Prema procjenama Amnestyja, tokom rata u BiH silovano je između 20.000 i 50.000 žena. Međutim, procesuirano je samo 30 slučajeva, 18 pred Tribunalom u Haagu i 12 pred Sudom BiH.
Marczynski je ukazao na jedan broj prepreka koje obeshrabruju žrtve ovog zločina da zatraže pravdu i vrate se u život, kao što su nedovoljne mjere psihološke podrške i nedovoljna sudska zaštita svjedoka.
Sudovima u BiH nedostaje često osnovna oprema za ovakve slučajeve, kao što su uređaji za prikrivanje slike i tona, ali i sudijama i tužiocima često nedostaje odgovarajuća ekspertiza.
Marczynski je kazao da je šteta da međunarodne sudije i tužioci uskoro napuste BiH jer je njihov rad bio veoma pozitivan i nepristrasan. Zato je pozvao Parlamentarnu skupštinu BiH da im produži mandat kako bi svoj rad priveli kraju.
Navodeći da su vlasti u BiH zanemarile psihološke, ekonomske i druge potrebe žrtava silovanja, on je ukazao da u Federaciji BiH ima samo 500 ovakvih žrtava koje primaju neki vid pomoći kao civilne žrtve, dok je za RS taj broj nepoznat.
Procedura da se dobije taj status je veoma komplicirana i diskriminirajuća u odnosu na druge žrtve rata, a mnoge žene ne mogu ni nabaviti potrebne lijekove jer nemaju status žrtve rata.
Marczynski je pozvao vlasti u BiH da ovaj problem shvate ozbiljno, da ga prestanu negirati i da hitno poduzmu odgovarajuće mjere, a Amnesty će proslijediti poruku žrtava silovanja i međunarodnoj zajednici.
Delegacija Amnestyja je tokom boravka u BiH imala nekoliko susreta sa bh. zvaničnicima, uključujući federalnog ministra rada i socijalne politike Pericu Jelečevića, prvog zamjenika visokog predstavnika Raffija Gregoriana i zamjenika državnog tužioca BiH Davida Schwendimana, dok će se danas poslijepodne susresti s ministrom pravde BiH Barišom Čolakom, nakon čega idu u Banju Luku, gdje će kontaktirati Ured premijera RS-a, Agenciju za ravnopravnost polova i Ministarstvo pravde RS-a.
Govoreći o susretima sa bh. zvaničnicima, direktorica programa u Amnestyju Nicola Duckworth je kazala da su razgovori korisni, da zvaničnici pokazuju želju da saslušaju glas žrtava, ali da ih je teže obavezati o tome kako krenuti naprijed na rješavanju ovog problema.
Istakla je da je razočarana što predstavnike Amnestyja nije primio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, jer postoje mnogi problemi čije rješavanje treba pokrenuti s najvišeg nivoa.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
