"Sjednicu sam pratila online i iznenadilo me kako su se svi usaglasili. Ako ovakav Zakon protiv diskriminacije, iz kojeg su isključene određene grupacije i koji je kao takav i sam u neku ruku diskriminirajući, bude usvojen i u Domu naroda, to će samo biti kupovina vremena. Ovakav zakon nije u skladu sa preporukama EU i ako ikada dođemo pred sam ulazak u EU, moraće se ponovo mijenjati", kaže Svetlana Đurković, predsjednica Udruženja Q koje se bavi promicanjem i zaštitom kulture, identiteta i ljudskih prava queer osoba.
Dodaje kako je druga mogućnost koju imaju isključene grupe, da sve slučajeve diskriminacije počnu rješavati tužbama protiv BiH na Sudu u Strasbourgu, s obzirom da država postojećim zakonima ne štiti njihova prava na pravi način. Zakon o zabrani diskriminacije jedan je od bitnijih uvjeta za liberalizaciju viznog režima za građane BiH.
"Ovim se samo sve dodatno odugovlači, a svjesni su da ovakav zakon neće proći kad budemo ulaziti u EU. Ja bih samo voljela da se ovo vrijeme do tada iskoristi u edukaciji ljudi o tome šta je diskriminacija i kako se na pravi način protiv nje boriti", kazala nam je Đurković.
Nakon što su na prvi Prijedlog zakona, kako to rijetko kada biva slučaj, zajednički reagirale sve četiri vjerske zajednice u BiH, prihvaćeni su amandmani kojima bi se dodatno onemogučila mogućnost legaliziranja istospolnih zajednica i usvajanja djece u takvim zajednicama. Iako Prijedlog zakona i bez amandmana nigdje nije eksplicitno spominjao tu mogućnost, Međureligijsko vijeće je reagiralo i zatražili su od poslanika da amandmanski djeluju na Zakon, što je i učinjeno. Nakon što je Komisija za ljudska prava prihvatila amandmane, oni su na sjednici Predstavničkog doma usvojeni bez ikakve rasprave, što je također rijetkost kad su druge stvari u pitanju.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
