Ustavni sud FBiH
0

Zakon o plaćama i drugim naknadama sudija i tužitelja nije u saglasnosti s ustavom

FENA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine utvrdio je da Zakon o plaćama i drugim naknadama sudija i tužitelja u FBiH u dijelu koji se odnosi na naknade sudija, tužitelja i stručnih saradnika nije u saglasnosti s federalnim ustavom.

Kako je danas saopćila predsjednica Ustavnog suda FBiH Kata Senjak, Sud je, istovremeno, odbio dio zahtjeva za utvrđivanje naknada za odvojeni život, troškove selidbe i za jubilarnu nagradu.

Prema presudi, a u skladu s ustavnim odredbama nalaže se Parlamentu FBiH da u roku od šest mjeseci od njenog objavljivanja dopuni spomenuti zakon uz uvažavanje načela jednakosti pred zakonom.

To podrazumijeva reguliranje prava sudija, tužitelja i stručnih saradnika na naknadu za troškove ishrane, prijevoza na posao i s posla, prekovremenog rada, rada u neradne dane, noćnog i rada u dane državnih praznika, te naknada zbog bolesti ili povrede, za slučaj smrti, teške bolesti ili invalidnosti, odnosno naknada za porodiljski dopust i na otpremninu prilikom odlaska u penziju kao i ostalim budžetskim korisnicima.

Ukoliko Parlament FBiH ne postupi po nalogu Ustavnog suda FBiH, pravo na spomenute naknade bit će rješavano primjenom propisa kojim su uređene naknade izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika u organima zakonodavne i izvršne vlasti u FBiH, državnih službenika i namještenika, kao i pravobranitelja, službenika sudske policije i zatvorskih policajaca.

Predsjednica Ustavnog suda FBiH podsjetila je u obrazloženju presude da je Kantonalni sud u Tuzli predočio Ustavnom sudu ustavno pitanje o ustavnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama sudija i tužitelja u FBiH u dijelu koji se odnosi na naknade, a koje su bile propisane Zakonom o sudskoj i tužiteljskoj funkciji u FBiH.

Kantonalni sud navodi da osporenim zakonom nije utvrđeno pravo na niz naknada koje su predviđene za izabrane dužnosnike, nositelje izvršnih funkcija i savjetnika u institucijama vlasti u FBiH, državnih službenika i namještenika, te da su nositelji pravosudnih funkcija na taj način diskriminirani u ostvarivanju prava iz radnog odnosa.

Nakon održane javne rasprave, te analize spomenutih zakona i ustavnih načela, Sud je utvrdio da postoji nejednakost u pravima sudija, tužitelja i stručnih saradnika u odnosu na ostale dužnosnike u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, te ocijenio da je osporenim zakonom povrijeđeno ustavno pravo jednakosti osoba pred zakonom.