BiH
27

Za podizanje jednog od simbola grada Mostara potrebno tri miliona maraka

Piše: Ž. M.
(Foto: Željko Miličević/Klix.ba)
Jedna od karakteristika ratova koji su se na ovim područjima vodili u posljednjoj deceniji prošlog vijeka, bilo je i masovno uništavanje vjerskih objekata. Raspadom bivše Jugoslavije i odlaskom komunističkih lidera sa političke scene, mnogima su puna usta bila božjih poruka i religijskih postulata. Uskoro nakon tih poruka sa neviđenom žestinom okomilo se na uništavanje bogomolja "onih drugih", zaboravljajući da je Bog samo jedan.

Prema podacima Islamske zajednice u BiH, u proteklom ratu na području Bosne i Hercegovine uništeno je 614 džamija, 557 mesdžida, 954 mekteba te 15 tekija.

Prema podacima Katoličke zajednice u BiH u potpunosti je uništeno 269 crkava, srušene 63 kapele i 8 samostana.

Podaci Srpske pravoslavne crkve u BiH govore da je u toku rata u potpunosti uništeno 125 crkava, 66 parohijskih domova i drugih crkvenih objekata te da su oštećene 172 crkve.

Jevrejski objekti koji su "preživjeli" Drugi svjetski rat, u ovom posljednjem nisu bili direktna meta napada, ali dosta njih je nastradalo kao kolateralna šteta.

Među mnogobrojnim vjerskim bogomoljama koje je zadesila ovakva ratna sudbina je jedan od najljepših i najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu, Srkva Svete trojice u Mostaru, koja je ratne 1992. godine najprije zapaljena, a potom do temelja srušena u razornoj eksploziji.

Obnova Saborne crkve

Priča o obnovi Saborne crkve, jednog od simbola grada na Neretvi, počela je zajedno sa povratkom Srba u Mostar. Prvi konkretan korak na obnovi je bilo raščišćavanje ruševina koje se vršilo pod nadzorom dva entitetska zavoda za zaštitu kulturno-historijskih naslijeđa, a uz finansijsku podršku Ministarstva kulture Federacije BiH.

Obnova Crkve Svete trojice u Mostaru veliki je i skup posao. Ovaj objekat koji je proglašen nacionalnim kulturnim spomenikom Bosne i Hercegovine zahtijeva da se prilikom obnove i rekonstrukcije moraju primijeniti zatečeni autentični materijali i istovjetna tehnika građenja.

Procjene govore da je za potpunu obnovu crkve potrebno blizu 15 miliona maraka, dok će samo građevinski radovi koštati nešto više od 8 miliona maraka.

Nakon što je u aprilu 2008. godine izvršeno statičko ispitivanje temelja crkve i ispitivanje kvalitete kamena, mjesec dana kasnije, u manastiru Žitomislići nadomak Mostara organizirana je donatorska večer na kojoj je prikupljeno blizu 5,5 miliona maraka.

Godinu dana nakon donatorske večeri, tačnije 8. juna 2009. godine, svečano su započeli radovi na obnovi Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru. Radovi su se kretali planiranim intenzitetom sve do sredine 2013. godine, kada su obustavljeni zbog finansijskih poteškoća do kojih je došlo jer neki od donatora nisu ispunili svoja obećanja.

Zahvaljujući donaciji Hercegovaca koji žive i rade u Moskvi u augustu prošle godine ponovo su pokrenuti radovi na obnovi Saborne crkve.

Jedini veliki neobnovljeni vjerski objekat u BiH

Saborna crkva Svete trojice u Mostaru je jedini veliki neobnovljeni vjerski objekat u Bosni i Hercegovini. Najviše sredstava za obnovu do sada je izdvojila Vlada Republike Srpske, blizu dva miliona maraka, te Vlada Federacije blizu milion maraka.

Nakon zimske pauze i dolaskom ljepših vremenskih prilika u grad na Neretvi, ovih dana nastavljeni su radovi na obnovi i to oni najzahtjevniji, zidanje kupola.

Povodom ovoga razgovarali smo sa mostarskim parohom Radivojem Kruljom koji je za Klix.ba kazao: "Dolaskom ljepšeg vremena krenuli su građevinski radovi na izradi kupola crkve. U toku su građevinski radovi na dvije od tri kupole iznad oltara i u narednih mjesec dana trebali bismo imati prvi pokriveni dio crkve. Nakon toga trebali bismo preći na treću centralnu kupolu i zvonik crkve".

Krulj je kazao da ukupni građevinski radovi izgradnje crkve iznose nešto više od 8 miliona maraka i da je neophodno još oko tri miliona maraka da se crkva ozida i pokrije.

"Mi smo do sada uradili malo više od polovine radova i nedostaju nam blizu tri miliona KM da završimo građevinske radove. Ukupna vrijednost građevinskih radova iznosit će nešto više od osam miliona KM. Gradimo finansijama koje trenutno imamo i kojim raspolažemo, a ovih tri miliona maraka su neophodni da bismo zaokružili prvu fazu izgradnje crkve" rekao je Krulj.

Također je istakao da je u posljednjih mjesec dana gradilište Saborne crkve posjetilo nekoliko visokih političkih dužnosnika koji su bili zainteresirani o napredovanju radova i finansijskim poteškoćama koje prate izgradnju.

"Gospodin Mladen Ivanić nam je predložio, a također i sam će se zato zalagati, da se u toku ove godine sazove jedna donatorska konferencija, gdje bismo pozvali sve akreditirane ambasadore i konzule u Bosni I Hercegovini i druge visoke političke dužnosnike, na kojoj bi se skupljala sredstava za obnovu Saborne crkve. Od potpredsjednika Federacije Mladena Dunovića smo dobili obećanje da će utjecati na Vladu FBiH i sve federalne nivoe vlasti da se u toku ove i sljedeće godine više zalažu za izgradnju Saborne crkve", kazao je Krulj

Da podsjetimo, ovih dana je gradilište Saborne crkve posjetio predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, koji je također rekao da će Vlada Republike Srpske i dalje podržavati i pomagati obnovu crkve i rad ove eparhije.

Prema Kruljevim riječima, prošle godine kupljeno je 11 zvona koja će biti postavljena na budući izgrađeni zvonik, a također po završetku građevinskih radova bit će postavljeno i šest ulaznih vrata na Sabornu crkvu. Vrata je donirao jedan anonimni Mostarac koji trenutno živi i radi u Češkoj.

"Ovim putem apeliram na donatore da ispune data obećanja iz 2008. godine, a također ovim putem pozivam sve nivoe vlasti da na bilo koji način pomognu, da što prije jedan od simbola grada na Neretvi ponovno zablista punim sjajem", kazao je Krulj.

Saborna crkva Svete trojice u Mostaru građena je od 1863. do 1873. godine. Novac za gradnju dali su stanovnici Mostara i okoline, također dio novca prikupljen je i u Rusiji. Kao što je želja tadašnjeg stanovništva bila da sagradi lijepu i dostojnu bogomolju, još je veća želja Srba povratnika u Mostar da se ova crkva, prepoznatljivi simbol grada Mostara, ponovno uzdigne iznad njega. Bez nje grad na Neretvi neće biti potpun, ni prostorno ni duhovno.