Nakon niza susreta s bh. zvaničnicima, te povodom Svjetskog dana izbjeglica, Kalin je poručio da je vrijeme da se povraci učine održivim i da se iznađu trajna rješenja za najugroženije među raseljenim osobama koji se ne mogu vratiti svojim kućama.
On je stoga pozvao bh. institucije i međunarodnu zajednicu da prioritetno pokušaju pomoći raseljeničkoj i povratničkoj populaciji tako što će iznaći odgovarajuća rješenja u skladu s međunarodnim standardima.
Kalin ocjenjuje da revidirana strategija za implementaciju Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma predstavlja realnu šansu da se riješe preostali problemi koji se tiču nasilnog preseljenja.
Iako smatra da bh. vlada i međunarodna zajednica ulažu dosta napora na povratku gotovo cjelokupne imovine vlasnicima, on je tokom putovanja kroz zemlju utvrdio da je rekonstrukcija daleko od završetka te da su mnogobrojni povraci suočeni s rizikom da postanu neodrživi.
Ukazujući na niz prepreka održivom povratku, Kalin je konstatirao da organi vlasti trebaju poduzeti veću odgovornost za projekte održivosti, pozvavši i međunarodnu zajednicu da se fokusira na davanje podrške ovakvim projektima.
Ustanovio je i da se veliki broj ljudi neće moći vratiti u njihova mjesta porijekla, među kojima su starci i bolesni, domaćinstva na čijem se čelu nalaze žene, invalidi i traumatizirane osobe.
-Ove osobe i dalje imaju velike humanitarne potrebe i za njih je neophodno iznaći urgentno rješenje, izjavio je Kalin, nakon susreta s ministrom za ljudska prava i izbjeglice BiH Safetom Halilovićem, pozvavši međunarodne organizacije da rade na rješavanju humanitarnih potreba raseljene populacije i izazovima vezanim za održivi povratak.
Ministar Halilović je kazao da u okviru procesa povratka preostaje još dosta posla do potpunog ispunjenja ciljeva iz Aneksa 7, ali posebno na stvaranju uvjeta za održivi povratak.
Pitanja pristupa pravima na rad i zapošljavanje, zdravstvenu, socijalnu zaštitu i školstvo ostaju najveći izazovi za rješavanje unutar procesa povratka u BiH, kazao je Halilović
Od 2,2 miliona osoba koje su napustile svoje prijeratne domove od 1992. do 1995. godine, do danas se u BiH vratilo oko 1.050.000 osoba. Još ima oko 41.000 porodica ili oko 125.000 raseljenih osoba.
Čak 2.500 porodica s oko 7.500 članova živi u nekom od kolektivnih oblika stanovanja, a oko 3.000 povratničkih porodica živi bez električne energije.
Pojedine novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM se povlače iz opticaja, evo do kada ih možete zamijeniti
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
