Vrhovni sud odbacio reviziju: Grad Sarajevo izgubio spor protiv Medicinske asocijacije BIMA

Riječ je o pravosnažnoj presudi, a tim povodom oglasili su se iz Medicinske asocijacije BIMA.

Ističu da iza sudskih papira ostaje priča o ljekarima i humanistima čiji je rad godinama bio u sjeni optužbi i javnih polemika.

"Postoje ljudi koji godinama odlaze tamo gdje je pomoć najpotrebnija. Ljekari koji svoje znanje, vrijeme i trud stavljaju u službu drugih. A onda dođe trenutak kada se oni sami moraju braniti, ne od bolesti i patnje ljudi kojima pomažu, nego od optužbi koje dovode u pitanje njihov rad i ugled", navode u saopćenju.

Dodaju da je upravo zato važna odluka Vrhovnog suda Federacije BiH u predmetu Medicinske asocijacije BIMA i Grada Sarajeva.

Nakon što je Općinski sud u Sarajevu odbio tužbeni zahtjev Grada za povrat 40.000 KM, a Kantonalni sud potvrdio tu presudu, Vrhovni sud FBiH je 21. septembra 2026. godine odbacio reviziju Grada Sarajeva. Time je ostala na snazi drugostepena presuda u korist BIMA-e.

Ovaj spor počeo je u vrijeme gradonačelničkog mandata Benjamine Karić, a gradska administracija nastavila ga je voditi i u narednom periodu.

"Godinama se tako nastavljala pravna borba koja je otvorila i šire pitanje odnosa institucija prema udruženju poznatom po svom humanitarnom i medicinskom radu. Važno je reći jasno: Vrhovni sud je reviziju odbacio kao nedozvoljenu, a ne nakon ponovnog suđenja o svim činjenicama. Ipak, Grad Sarajevo nije uspio ostvariti svoj zahtjev za povrat 40.000 KM, a presuda kojom je taj zahtjev odbijen ostala je na snazi", naveli su.

Dodaju da iza ovog slučaja nisu samo sudski brojevi i budžetske stavke. Iza njega su ljudi, njihov profesionalni ugled i godine provedene pomažući drugima.

"Kontrola javnog novca jeste nužna. Niko ko dobija sredstva iz budžeta ne smije biti izuzet od provjere. Ali jednako tako, nijedno udruženje ne bi smjelo godinama nositi teret javnih optužbi, a da se javnosti ne predstavi i druga strana priče - ono što su sudovi zaista odlučili. BIMA je godinama gradila svoju misiju kroz medicinski i humanitarni rad. Zato je važno da se o njenom radu govori na osnovu činjenica, a ne da se čitava priča svede na optužbe i sumnje. Tužba nije dokaz krivice, kao što ni sumnja nije presuda. Ovaj parnični predmet nije isto što i zaseban krivični postupak koji se također spominjao u javnosti. Njegov pravni epilog treba pratiti odvojeno, na osnovu odluka nadležnih sudova. Svaki postupak treba dobiti svoj zakoniti završetak, bez presuđivanja putem medija", ističu.

Navode da ostaje i pitanje odgovornosti: Pitali su ko će snositi odgovornost za godine javnih polemika, narušeno povjerenje i posljedice koje ovakvi sporovi ostavljaju na ljude koji svoj rad posvećuju pomaganju drugima?

"Odgovor na to pitanje ne treba tražiti u novim optužbama, nego u dokumentima, činjenicama i odgovornosti svakoga ko je javno iznosio tvrdnje o ovom slučaju. Jer humanost ne daje nikome pravo da bude iznad zakona, ali ni pravo da se ljude koji pomažu drugima unaprijed osudi bez dokaza", zaključili su.