Kardinal Puljić je, nakon sastanka članova Skupštine Međureligijskog vijeća s predsjednikom Vlade RS-a Miloradom Dodikom, podsjetio da su već razgovorali s predstavnicima Federalne vlade o istim temama koji se odnose na primjenu Zakona o vjerskim pravima i slobodama, a među kojima je i imovina vjerskih zajednica.
Kardinal Puljić je ukazao na potrebu zaštite prava i sloboda svih građana, što znači i poštivanje ugleda vjerskih službenika.
Muftija banjalučki Edhem Čamdžić rekao je da je poruka koju širi Međureligijsko vijeće BiH, tolerancija, suživot, dijalog, otvorenost među svim ljudima, vjerskim zajednicama i konfesijama, te smatra da je Vijeće puno uradilo po tim pitanjima.
- To su najveći resursi u ovoj državi, naše različitosti, koje moramo koristi, rekao je muftija Čamdžić.
Pohvalio je pomoć koju Vlada RS-a pruža u izgradnji vjerskih objekata, te izrazio očekivanje da će se pomoći i u izgradnji medrese u Banjoj Luci.
Nakon sastanka Dodik je na pres-konferenciji rekao da rad Međureligijskog vijeća doprinosi dodatnoj toleranciji u BiH, a razgovarano je i o statustu vjerskih službenika a u vezi zdravstvenog i penzionog osiguranja uz ocjenu da to pitanje treba riješiti jednako u oba bh. entiteta.
Na sastanku je bilo riječi i o zakonu o restituciji, čiji tekst u RS-u se nalazi u javnoj raspravi, a Dodik je rekao da i to pitanje treba jednako riješiti u čitavoj BiH o čemu će se voditi razgovori.
Naveo je da je "za Vladu RS-a važan povrat imovine vjerskim zajednicama, a posebno je apostrofira povrat zgrade Bogolosvije u Sarajevu Srpskoj pravoslavnoj crkvi".
On je napomenuo da se u Banjoj Luci vrši obnova tri važna vjerska objekta, džamije Ferhadije, katoličke crkve na Petrićevcu i hrama Hrista Spasitelja u centru grada, a entitetska Vlada je u sva tri slučaja novčanim sredstvima pomogla u tome.
Dodao je i da gradske vlasti Banje Luke rješavaju i pitanje lokacije na kojoj bi se gradila sinagoga, "čime Banja Luka šalje jasnu poruku tolerancije i vjerskih sloboda".
Vladika Zvorničko-tuzlanski Vasilije se posebno obratio medijima, te rekao da podržava slobodu medija, ali "želi da mediji iznose samo istinu, te da prestanu napadi na predstavnike vjerskih zajednica".
- U suprotnom već je, među vjerskim zajednicama, počeo da se donosi zaključak da su mediji stvaraoci razorništva i razjedinjavanja među narodima i vjerskim zajednicama u BiH, rekao je Vasilije.
Uime predsjednika Jevrejske zajednice BiH Jakoba Fincija, Boris Kožemjakin, predsjednik Jevrejske općine Sarajevo se zahvalio na podršci u radu Međureligijskog vijeća BiH koje nema izvorne prihode za finansiranje svojih aktivnosti.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
